Dala
barak ita rona lideranca politiku sira koalia iha kampanye promessas politiku
iha kampanye maibe ita la rona oinsa hatur sistema politiku ida nebe bele
coresponde ho votantes ka eleitores sira nia hakarak. Ida ne’e tamba ita fa’an
programa partido maibe ita la fa’an sistema politiku ideologico ida nebe los,
atu nune eleitores sira bele hatene katak Nasaun atu lao ba oin ne’e lao ho
sistema politiku ideologiku ida ne’e ou ida seluk.
Hakerek
nain tenta hatun artigo ida hodi loke
ita nia hanoin ba oin oinsa ita buka compreende ka hatene didiak diferenca
bo’ot entre sistema politiku ideologico Kapitalismo-neo-liberalismo no Sistema
politiku ideologico Socialismo ho nia progresso iha nasaun sira nebe mak adopta
pensamento politika esquerda nebe to’o ohin loron la afecta iha crise financial
mundial iha seculo 21 ne’e.
Sistema politiku ideologiku iha mundo ne’e iha
rua deit; KAPITALISMO vs SOCIALISMO. Atu bele hatene
liu tan oinsa lalaok hosi sistema rua ne’e mai ita buka hateten didiak saida
mak Sosiadade Ekonomia Kapitalista no saida mak Sosiadade Ekonomia
Socialista.
SOSIADADE EKONOMIA
KAPITALISTA
Iha
sistema kapitalista, sociadade ida nebe mosu mak sociadade individualista nebe
nakonu ho kapitalista sira. Iha sociadade kapitalista nia laran, osan sira
convers tiha ba capital para bele usa hodi sosa servisu nain nia forca iha
merkado servisu nian hodi bele produz merkadoria. Karl Marx fo’o explikasaun ba
questaun ida ne’e;
……Atu
converse tiha osan ba kapital, properietario hosi osan hetan iha merkado ba
comodite trabalhador ida nian nebe livre, livre iha dupla sentido, hanesan ema
ida nebe livre, livre ho nia poder hanesan iha merkadoria no sai nain ba
comodite ida, atu nune labele fali iha sorin seluk nia laiha commodity ida ba
fa’an no falta sasan sira nebe necesario ba realizasaun hanesan servisu nain ka
trabalhadores(tenaga Kerja buruh) nebe iha poder (Le Das Capital (1867) VA
I, pagina 176-8)
Mudanca
desenvolvimento forca productive hosi servisu nain trabalhadores(tenaga kerja
buruh) iha sociadade feodalismo, lao tuir funsionamento ida katak osan hanesan
instrument ida hodi bele halo troka capital ou bens de equipamento, hosi ida
ne’e dudu sociadade tomak moris iha sistema foun ida nebe bolu sistema kapitalismo,
iha nebe ema servisu nain trabalhadores(tenaga Kerja Buruh) sai hanesan sasan
iha Mercado.
Ekonomia
merkado nian desenvolvi sai hanesan ekonomia kapaitalista ho formasaun ba
kapital ho industria. Relasiona ho produsaun nebe iha sai formatu ida hodi
hamoris sociadade kapitalista. Lei basika hosi ekonomia kapitalista maka
ekonomia merkadoria(Barang Dagangan), tan ne’e mak natureza hosi merkadoria
hodi bele produz hodi bele to’o iha dalan ikus liu maka merkado, ka produz bens
ruma bele fa’an ho formatu ida hodi hetan lukro. Tan ne’e maka sociadade
kapitalista ne’e sociadade merkadoria, inclui mos ema servisu nain
trabalhador(tenaga kerja buruh) sira sai hanesan merkadoria(Barang Dagangan)
nian hodi bele fa’an I sosa iha merkado.
Iha
ita nia rain nebe foin hakotu a’an hosi sistema kolonialismo portugues no
sistema kolonialismo foun okupasaun militer Indonesia, mentalidade sistema tuan
nebe kolonialismo rua hakiat durante 475 anos. Mentalidade hosi sistema tuan
sei buras hela no se lao continua nafatin iha tempo ukun rasik a’an.
Iha
tempo neba Kontradisaun politik rua entre ema nebe hakarak ukun rasik a’an(anti
kolonialismo-anti imperialismo) no ema nebe lakoi ukun rasik a’an (hakarak ho
Portugues ou nasaun seluk). Kontradisaun politik ida kontradisaun nao antagonik
ne’e mosu tamba iha sistema ida nebe implementa la liu hosi processo ida nebe
los tuir ema Timor tomak nia hakarak. Tan ne’e ita hateten sistema kolonialisme
foun hafoin Portugal mai fali okupasaun Militar Indonesia Kolonialismo foun.
maibe sempre kolonialismo tamba kolonialismo mak divisionisme.
Ukun
rasik a’an tiha mosu kontradisaun foun;
iha ema kiak no riku. Kontradisaun ida ne’e bolu kontradisaun antagonik.
Tamba tau ema kiak hasoru ema riku. Ema trabalhador hasoru Kapital osan nain. Kontradisaun
ida ne’e mosu tamba sistema politik ideologico mak lalos. Hafoin tinan 12 ona
ita la konsegue hatur sistema politico ideologico ida los. Ita la barani halo transformasaun radikal iha
processo tomak. Politiku nebe ita nia lideranca politik nebe dihan Fundador
Frente Revolucionario hatur politiku ida
kontradiksi maka’as ho kondisaun riil nebe povo ne’e rasik hasoru. Mosu iha ita
hotu nian oin, planu estrategico desenvolvimento nebe ita bele dihan katak sai
hanesan ideologia ida hosi Lideranca Historic nebe kaer rasik nia partido no
povo vota ba sira. Tuir sira koalia ka hakilar iha kampanye, maibe ita povo
rasik mak tenki senti impactu hosi planu ida ne’e. Benefisia ema riku sira ou ema kiak sira?
Iha
politika nebe ohin loron ita hotu kona ba kodico elaboral ba servisu nain ka
trabalhadores (tenaga kerja buruh)sira nian. Hanesan ita hotu hatene no asiste
rasik iha ita nia vida moris. Politika kona ba salario minimum governu decide
$115 dolares amerikanu ba servisu nain ka trabalhadores sira. Iha parte ida la
sufiesinte ba servisu nain ka trabalhadores(tenaga kerja buruh) ida ho nia kaben ho oan nain rua, iha sorin
seluk $115 salario minimum mos bele hamate companhia Unipessoal kiikoan sira
nebe moris ho dependensi ba projecto hosi governu no mos usaha kecil sira nebe
hanesan restorante kiikoan Timor oan rasik mak kaer sei la compete ho
restorante sira nebe estrangeiro nian.
Iha
processo ida ne’e hakereka nain foti exemplo ida oinsa kapitalista usa ema
servisu nain ka trabalhadores (tenaga kerja buruh) sai hanesan
merkadoria(barang Dagangan). Hafoin resultado referendum 30 de agusto 1999,
Administrasaun ba harii estado foun iha UNTAET nian companhia Internasional
barak mak tama iha Timor-Leste. Imperialismo tama ho ho modelo produsaun
ekonomia foun usa forca servisu nain trabalhadores(tenaga kerja buruh) hodi
lukro nebe bo’ot iha processo transisaun nebe lao iha UNTAET. Exemplo Siguranca
Civil Chubb Security, companhia Australia nian ne’e halo contrato ho servisu
nain trabalhador (tenaga kerja buruh) sira $85 dolares amerikanu kada fulan.
Maibe contrato iha fatin nebe companhia Chubb Security sai hanesan suplayer ema
servisu nain trabalhador (tenaga kerja buruh) ba edifio administrasaun UNTAET
no uma alugado hosi staff VIP UN nian ka embaixada sira. Contrato nebe Chubb
Security por exemplo ho montante orcamento $2500 dolares amerikanu ema servisu
nain ka trabalhadores (tenaga kerja buruh) nain atus ida(100) kada ema servisu
nain ka trabalhadores (tenaga kerja buruh) ida $85 dolares amerikanu. Hosi montante
orcamento kontrato $2500 iha leten kompanhia Chubb Security manan nia lukro
nebe bot hosi modelo produsan ekonomia fa’an forca servisu nain ka
trabalhadores nian. Ida ne’e mak ita bolu explorasaun hosi ema ba ema iha
sistema kapitalista nian. Modelo produsaun ekonomia kapitalista ida to’o ohin
loron ema servisu nain trabalhadores (tenaga kerja buruh) sei senti nafatin,
tamba sistema politiku ideologiku nebe lao dadaun ne’e iha ita nian rain fo’o
vantage maka’as modelo produsaun ekonomi hanesan ne’e. A’at liu wainhira iha
kondisaun nebe ita hasoru no hare iha ita nia sosiadade proprio ita nia governu
rasik tuir sistema kapitalista ida nebe lao hela halo ema sai merkadoria(barang
dagangan) hotu. Haruka trabalhador ba rai liur ida ne’e parte ida hosi planu
governu tuir noticias nebe ita katak redus desemprego. Tamba sa? Tamba sistema nebe lao hela iha ita
nia rain sistema nebe kapitalistiku tebes.
Processu
produsaun merkadoria ida ne’e tuir sistema kapitalista nian, ne’e procesu
produsaun ida nebe susu duni ema servisu nain trabalhador (tenaga kerja buruh)
sira nian forca ka ran. Modelo produsaun merkadoria(barang dagangan) ida ne’e
hanesan ba dala uluk iha area ida nebe oinsa kapitalista sira susu ema servisu
nain ka tabalhadores(tenaga kerja buruh) ne’e hanesan processu evolusaun
historiku iha sociadade, resultado hosi processu ne’e sai hanesan instrumento
ba servisu nain ka trablhadores(tenaga kerja buruh,) processu desenvolvimento
ida ne’e transforma a’an sai hanesan planu baze ekonomia sociadade nian no
evolusaun ne’e lao too ohin loron. Karl Marx fo’o explikasaun ba ida ne’e;
……Processu
produsaun ba merkadoria hotu-hotu nebe mak lao dadaun, iha tempo hanesan mos
processu explorasaun lao hela iha servisu nain ka trabalhadores(tenaga kerja
buruh) sira nian vida moris loron-loron. Produsaun comoditi kapitalista sempre
lao tuir desenvolvimento historiku hosi organisasaun servisu nian tuir
progresso tekniku ho transformasaun iha strutura sistema ekonomia kapitalista
nian nebe implementa iha sociadade tomak nia laran hodi hakat liu periode ida
uluk(Das
Capital II VII, pg 34-5)
Sistema
politiku ideologiku kapitalista nian harii sociadade ida nebe ita bolu
sociadade kapitalista, sociadade nebe nakonu ho hahalok individualismo.
Sociadade kapital ne’e sociadade ida nebe ema riku ho iha kapital no osan, hodi
susu ema servisu nain ka trabalhador(tenaga kerja buruh) nian forca no ran.
Sosiadade nebe ema riku rai osan barak hodi halo merkadoria(Barang Dagangan) ou
bolu sosiadade merkadoria nebe usa ema servisu nain nia forsa no kole hodi
hetan lukro bo’ot. Ho ida ne’e mak sosiadade kapitalismo ne’e nia objective
principal mak buka manan buat hotu-hotu hodi hetan lukro bo’ot liu sai hanesan
riku soin nebe rohan laek.
Kapital, Osan ho Merkadoria sei hetan movimento maka’as mai hosi ema servisu nain
trabalhadores(tenaga kerja buruh) sira nia kolen. Buat tolu ne’e (Kapital, Osan
no Merkadoria) sai hanesan parte importante no fundamental tebes iha vida moris
sociadade kapitalismo liu hosi movimentasaun Kapital, osan no Merkadoria. Tan
sosiadade kapitalista sei la moris, se sira la usa no susu ema servisu nain
trabalhadores(tenaga kerja buruh) nian forca no kolen, sei la moris se laiha
Kapital no sei la moris se laiha Osan no mos sei la moris se laiha Merkadoria
ka “Barang Dagangan”.
Explorasau
kapitalismo hasoru ema servisu nain trabalhadores(tenaga kerja buruh) liu hosi
dalan ka meus oin-oin no dalan sira susar atu ema servisu nain
trabalhadores(tenaga kerja buruh) hatene, ho dalan nebe falun ho segredo
oin-oin nebe hanesan ita hatene ho lian Indonesia katak; sistem kerja upahan,
sistem lembur sistem premi etc tan ne’e mak explosaun kapitalismo hasoru ema
servisu nain trabalhadores ne’e sira falun metin no segredo. Atu nune ema
servisu nain
Relasaun
produtividade iha sistema kapitalismo nian laran ne’e mai hosi nain individual
ou grupo indivual nebe hamutuk domina sasan produsaun ekonomia hotu-hotu.
Kapitalista fo’o servisu ba ema servisu nain trabalhadores (tenaga kerja buruh)
tamba ema servisu nain laiha sasan produsaun nian, tan ne’e hakarak ka lakoi
tenki fa’an sira nia forca ba kapitalista sira hodi bele hetan osan iha
montante kiik no boot tuir kapitalista sira nia hakarak no tenki halo tuir
saida deit maka kapitalista nia hakarak. Relasiona ho produsaun hanesan ne’e relasaun
produtividade lao lalais no fo’o vantage ba desenvolvimento no kapitalista sira
mak hetan lukro nebe boot liu hosi politiku nebe implementa.
Produsaun
ba maquina produsaun modern sira desenvolve no usa teknologia modern.
Specialiadede iha fatin servisu aumenta no tenki tuir level-level, nune mos especialidade oinsa atu
hadia moris nia. Liu hosi mudansa no evolusaun iha area produtividade sira hotu
maka fo’o impacto bot ba mudansa ekonomia iha sosiadade nia laran.
Hanesan
hakerek nain cita iha leten, ema servisu nain trabalhador(tenaga Kerja buruh)
ho kapitalista ne’e klase rua nebe esencial tebes iha sosiadade ida nia laran,
iha nebe sira nian interese la hanesan(sangat berlawanan dan bertantangan). Diferencas
nebe iha kleur-kleur sai kroat liu tan to’o ikus liu mak mosu ona luta da
clases.
Iha
sosiadade kapitalista nia laran, kompetisaun ne’e hanesan tiha hahalok nebe
babain tiha ona ba ema kapitalista sira nebe maka hadaun Natar no Toos bo’ot maibe kapital no osan
laiha. Halo nusa make ma riku ka osan nain(kapitalista sira) bele tamba to’o
iha area produsaun sira ne’e, sistema politiku nebe iha fo’o vantage ba ema
osan bo’ot kapitalista sira hodi tama, ita la hatur sistema politiku ideologiku
ida nebe hodi halo ita rasik mak produz estado mak sai parceria ho ema
riku kapitalista sira. Tamba sistema
politiku ne’e lao hanesan kompetisaun laos akontese deit iha klase medio maibe
kompetisaun akontese mos entre ema servisu nain trabalhador(tenaga kerja buruh)
sira hadau malu fatin servisu ka buka oin hodi hetan fatin diak iha fatin nebe
sira servisu ba.
Kompetisaun
sira ne’e mosu mak dudu processo akumulasaun modal, iha nebe konsentrasaun
kompanhia bo’ot-bo’ot no sofremento ba ema trabalhadores(tenaga kerja buruh)
mos aumenta tamba kapitalista sira duni produsaun tenki barak, saida mak sei
akontese? Krisi ekonomia,social dan politik. Iha kondisaun ida ne’e mak fanu
ema servisu nain trabalhadores (tenaga kerja buruh) hodi hamrik no contra tamba
produsaun makas sistema politiku nebe iha halo ema moris ho kondisaun ekonomia
nebe minimum liu. Exemplo maka iha vida moris ema servisu nain
trabalhadores(tenaga kerja buruh) iha ita nia rain moris ho $115 dolares amerikanu. Ida la sufiesenti ba
ema sa mais familia ida!
Tan
ne’e hateten momos iha sistema ekonomia kapitalismo ne’e katak aktividade
ekonomia hotu-hotu iha nebe sasan produsaun nian ne’e sai pretense privadu ba
ema osan nain(tuan kapitalis). Resultado hosi ema servisu nain
trabalhadores(tenaga kerja buruh) sai fali hanesan nain mak ema kapitalista
nian, hodi usa ba halo no bele hetan lukro maka’as liu tan iha merkado. Tamba
sasan produsaun nian ne’e nain mak ema kapitalista sira. Tan ne’e mak akontese
mosu klase-klase social, entre ema nebe
iha sasan produsaun(Kaum Kapitalista) no ema servisu nain trabalhadores(tenaga
kerja buruh) nebe laiha sasan ba produsaun(Kaum Buruh). Desenvolvimento sasan
servisu nian determina forsa produtivo ho relasaun produtivo, liu hosi ne’e
bele muda sistema ekonomia sai fali sistema ekonomia sosialismo.
SOCIADADE EKONOMIA
SOSIALISMO
Iha
seculo vinte un ne’e, revolusaun laos signifika tenki fakar ran, revolusaun
signifika mobilisasaun konsiencia ema hotu nian hodi hare ba vida moris real
nebe mak ita rasik hasoru hodi hare ba oin hari’i sociadade ida nebe bolu,
sociadade ida justo no maun alin, nakonu ho espirito solidaridade no
tranquilidade, sociadade ida ne’e mak bolu sociadade socialismo. Tan ne’e mak
radikalismo laos hatudu liu hosi anarkismo, maibe radikalismo iha pensamento
ida, pensamento politiku ideologiku ida nebe sai hanesan fiar iha partido
politiku ida nian laran hodi la’o iha revolusaun ida nebe bolu revolusaun
demokratiku liu hosi dalan eleisaun laos insureksaun militar.
Tamba
konsiencia ema ida nian moris hosi realidade moris nebe nia rasik hasoru
loron-loron. Sistema politiku ideologiku kapitalisme nian halo nia sai
marginalisado no alienasi hosi situasaun nebe nia moris ba. Tan ne’e iha dalan
rua deit hamrik luta ba moris diak ou tur nonok hodi simu deit situasaun moris
ida ne’e. Tamba sociadade socialista ne’e moris hosi luta revolucionario iha
klase ema servisu nain trabalhador (tenaga kerja buruh) no ema kiak agrikultor
sira atu nune hodi bele harahun sistema kapitalisme. Liu hosi nebe? Liu hosi
dalan eleisaun. Prova hatudu ona katak Revolusaun Demokratiku nebe acontese iha
Venezuela no Franca ho nasaun seluk iha Eropa katak sistema politiku ideologiku
“Socialismo” mak hanesan dalan alternative ba sistema politiku ideologiku
“kapitalismo”.
Tamba
sociadade socialista hamrik katak; Estado mak sai nain ba sasan produsaun,
governu nebe iha tenki lao tuir sistema politiku ideologiku nebe hatur ona,
katak politik hotu-hotu tenki servi intereses ema hotu-hotu nian moris iha
sociadade ida ho sistema ekonomia justo. Ida ne’e signifika katak laos deit
Demokrasia Politiku maibe Demokrasia Ekonomia maka ita koalia Ekonomia
Socialista, atu realize no hari’i ekonomia socialista no sociadade socialista
tenki liu hosi revolusaun ida nebe mobiliza konsiencia ema hotu nian iha loron
votasaun. Revolusaun ida ne’e mak bolu
REVOLUSAUN DEMOKRATIKU.
Ekonomia
Sociadade Socialista ne’e sistema ekonomia ida ho nia karakter ida harii hosi
forsa produtividade ho relasaun produtivo nia lalaok tuir karakter
kolektivismo. Iha sistema ekonomia sociadade Socialista relasaun entre forsa
produtivo ho relasaun produsaun iha sociadade socialista nia laran laiha
kontradisaun nebe antagonis. Maske mosu kontradisaun entre forsa produtivo ho
relasaun produsaun maibe sempre resolve liu hosi solusaun ida nebe laos
antagonis, sempre tuir evolusaun nebe iha tamba entre buat rua ne’e iha
karakter ida deit mak kolektivo. Tamba iha sistema politiku ideologiku nebe
hatur koalia kona ba “Accao ba Trabalhadores ou lian Indonesia dihan “SAHAM
UNTUK BURUH” ema servisu nain trabalhadores(tenaga kerja buruh) senti nain iha
fatin nebe nia servisu ba. Saham/Accao ne’e mai hodi nebe? Mai hosi Estado.
Estado hatur politiku ida liu hosi lei
investimento, iha lei oan ne’e hateten katak “Se deit mak mai ka investi iha fatin ka rai estado nian tenki loke
saham ba ema servisu nain trablhadores(tenaga kerja buruh)”. Nessecidade
ema servisu nain trabalhadores(tenaga kerja buruh) ne’e tuir kedas ho ema
servisu nain trabalhadores(tenaga kerja buruh) nebe iha, hanesan entre ema servisu
nain trabalhadores(tenaga kerja buruh) tuir nessecidade ema servisu nain
trabalhadores(tenaga kerja buruh) nian ne’e iha fondasi planeamento ida. Karl Marx fo’o nia explikasaun; the right of the producers is proportional
to the labour they supplay; the equality consists in the fact that measurement
is made with an equal standard, labour. CGP(1875)
Iha
sociadade socialista nia laran,industria bo’ot sira ne’e estado mak gere.
Resultado hosi produsaun estado mak sei hatur lolos tuir nessecidade povo hotu-hotu
nian interese. Salario servisu nian tuir resultado hosi servisu nian bazea
salario minimum tuir nessecidade moris materil no nessecidade moris spiritual.
Prinsipio ekonomia socialista mak independen tuir nessecidade merkado rai laran
nian tuir nesecidade povo tomak nia nesecidade.
Iha
sociadade socialista mos sei klase-klase sira mak hanesan tuir mai, klase
trabalhador no prolateriado, iha borjuis kiikoan sira no klase feudal itoan.
Tan ne’e mak klase ida ema servisu nain trablhadores(tenaga kerja buruh) tenki
servisu maka’as no luta nafatin iha sociadade socialista nia laran atu nune
bele halakon tiha restu hosi klase sira ne’e(Borjuis ho feudal itoan sira
ne’e). Tamba klase borjuis ho feodal itoan sira nebe sei existe ho hahalok
individual sei hanoin no tenta atu domina
sai nain ba sasan produsaun nebe iha que lolos laos pretencia ba sira
nian. Tan ne’e mak luta de klase iha sociadade socialista seidauk bele hateten
katak hotu ona. Hosi lalaok koletivo nebe nakonu ho forsa produtividade no
relasaun produsaun ne’e, ekoomia sociadade socialista sei desenvolvi a’an liu
tan ba to’o ekonomia sociadade komunismo.
SOCIADADE
KOMUNISMO
Prinsipio Sociadade
Komunismo
“ Foti hosi ema ida tuir ho forsa, no fo’o fila
fali ba ema ida-idak tuir nia necsidade”
ka ho liafuan seluk katak “ema
ida-idak servisu tuir nia forsa no ema ida-idak hetan nia resultado tuir ho nia
necesidade”
”
ho lian Indonesia hateten hanesan
ne’e;
“Mengambil
dari setiap manusia sesuai dengan kemampuannya, dan memberikan kepada setiap orang
sesuai dengan kebutuhannya.”
Faze
ida nebe as liu hosi sociadade socialista mak bolu sociadade komunismo, iha
faze ida neba laiha ona ema ida halo ema atan ba ema seluk tamba servisu nebe
iha fahe hanesan no justo, laiha tan conflito(antithesis) entre fisiku no
mental sociadade, servisu nain trabalhador(tenaga kerja) laos ona hanesan
instrument, maibe sai hanesan prinsipio fundamento ida ba necesidade moris
nian, iha momento neba forsa produtividade mos desenvolve a’an hamutuk
evolusaun (creatividade no conhecimento) ema nian. Riku soin nebe estado iha
rikusoin koletivo sociadade nian-visaun kloot hosi klase burguesa(Burjuis) kona
ba riku soin individual lakon hotu ona, no sociadade moris iha ksolok nia
laran.
Sociadade
komunismo moris wainhira iha sociadade socialista nia laran iha bazea ba
materias no ideas/hanoin aterramento sociadade nian nebe nakonu ho maturidade
no consiencia moris iha solidaridade, justo no maun alin. Ideias material mak
ekonomia no social, kona ba ideias maka konsiencia iha hanoin. Iha campo
ekonomia sociadade hotu-hotu nia necesidade sufieciente tuir tekniku produsaun
hosi instrument produsaun nebe a’as liu hosi modernisasaun. Iha campo social
hateten katak iha sociadade ida ne’e laiha tan ona klase ida, laiha tan riku
soin nebe pretencia ba ema ida ka grupo ida nian mesak ba rikeza nasaun nian no
mos laiha tan privatisasaun ba instrument produsaun hosi resultado
produtividade nebe mai hosi ema barak nian kolen. Buat ne’e sira hotu sai nain
hamutuk iha sociadade ida nia laran. Tamba ne’e mak iha campo idea ne’e katak
sociadade ida ne’e tasak ona iha politika no konsiencia nebe iha hatudu
maturidade atu moris hamutuk. Sentimento ho hanoin tomak sociadade nian ba
dalan ida deit oinsa moris hamutuk, servisu hamutuk no nia resultado ikus mos
ba intereses nasaun tomak nian, tan ne’e mak Karl Marx fo’o nia esplikasaun
badak katak; ema ida-idak servisu tuir nia forsa no ema ida-idak hetan nia resultado
tuir ho nia necesidade.
Ho
ida ne’e sociadade komunismo nia moris no lalaok iha poder estado nian la
precisa ho kilat para atu usa hanesan sasan estado ba fo’o siguranca ba povo
nia moris. Aperfeisionamentu sistema ekonomiku socialista iha sociadade hanesan
baze ida ba continuasaun ba sistema ekonomiku iha sociadade komunista,
situasaun ida sei la la’o mesak sempre la’o hamutuk ho oinsa harahun sistema
kapitalismo no imperialismo iha mundo ne’e.
Iha
situasaun ida ne’e, situasaun ida nebe ita hasoru ohin loron, iha konstelasaun
politik hosi nasaun ida ba nasaun seluk hosi eropa ba asia tomak hosi amerika
serikat ba amerika latina situasaun politik no ekonomia global hatudu katak
sistema politiku ideologiku kapitalista hahu rahun hosi eropa no amerika
serikat kiak aumenta iha nasaun desenvolvidu tamba pratika privatisasaun la’o
maka’as, grupo minoritas domina merkado no merkadoria. Mayoria populasaun moris
iha susar no mukit nia laran. Tan ne’e mak Karl Marx hateten; dalan ba neba(Sociadade Komunismo) ne’e
dalan ida nebe fiksu tuir evolusaun iha sociadade ka hosi socialism ba to’o iha
komunismo, tamba lalaok hosi forsa produtivo ho lalaok relasaun produtividade
nebe hanesan koletivo laiha kontradisaun nebe nakonu ho antagonismo.