Total Pageviews

Translate

Monday, January 28, 2013

MEMAHAMI REVOLUSI KOMUNIS DENGAN 10 PROGRAM POLITIKNYA


Revolusi Komunis adalah pemutusan yang paling radikal dengan hubungan-hubungan milik yang tradisionil; tidaklah mengherankan bahwa perkembangannya membawa serta pemutusan yang paling radikal dengan pikiran-pikiran yang tradisionil.

Tetapi marilah kita biarkan saja dulu, keberatan-keberatan borjuis terhadap Komunisme.

Telah kita lihat di atas, bahwa langkah pertama dalam revolusi kelas buruh, adalah mengangkat proletariat pada kedudukan kelas yang berkuasa, memenangkan perjuangan demokrasi.

Proletariat akan menggunakan kekuasaan politiknya untuk merebut, selangkah demi selangkah, semua kapital dari borjuasi, memusatkan semua perkakas produksi ke dalam tangan Negara, artinya, proletariat yang terorganisasi sebagai kelas yang berkuasa ; dan untuk meningkatkan jumlah tenaga-tenaga produktif secepat mungkin.

Tentu saja, pada permulaannya, ini tak dapat dilaksanakan kecuali dengan jalan perombakan tak kenal ampun terhadap hak-hak atas milik, dan terhadap syarat produksi borjuis; oleh sebab itu dengan jalan tindakan-tindakan yang nampaknya secara ekonomi tidak mencukupi dan tak tertahankan, tetapi yang selama berlangsungnya gerakan itu, berlari lebih cepat, sehingga menghendaki perombakan yang lebih lanjut terhadap susunan masyarakat lama, dan merupakan sesuatu yang tak terelakkan sebagai cara untuk merevolusionerkan cara produksi.

Tindakan-tindakan ini tentu saja akan berlainan di negeri-negeri yang berlainan.

Biarpun demikian, di negeri-negeri yang paling maju, tindakan-tindakan yang berikut ini umumnya dapat saja diterapkan.

1.         Penghapusan milik berupa tanah dan penggunaan    segala sewa tanah untuk anggaran Negara.

2.         Pajak penghasilan progresif yang berat.

3.         Penghapusan hak waris.

4.        Penyitaan milik semua emigran dan pemberontak.

5.     Pemusatan kredit di tangan Negara, dengan perantaraan sebuah bank nasional dengan kapital Negara dan monopoli penuh.

6.    Pemusatan alat-alat perhubungan dan pengangkutan ke dalam tangan Negara.

7.    Penambahan pabrik-pabrik dan perkakas-perkakas produksi yang   dimiliki oleh Negara; penggarapan tanah-tanah terlantar, dan perbaikan tanah umumnya sesuai dengan rencana bersama.

8.         Wajib kerja yang sama untuk semua, pembentukan tentara-tentara industri, terutama untuk pertanian.

9.      Penggabungan antara perusahaan pertanian dengan perusahaan industri, penghapusan berangsur-angsur perbedaan antara kota dan desa, dengan pembagian penduduk yang lebih seimbang ke seluruh negeri.

10.   Pendidikan cuma-cuma untuk semua anak di sekolah-sekolah umum; penghapusan kerja anak-anak di pabrik dalam bentuknya yang sekarang ini. Perpaduan pendidikan dengan produksi materiil, dsb., dsb.

Apabila, dalam perjalanan perkembangan, perbedaan-perbedaan kelas telah hilang, dan seluruh produksi telah dipusatkan ke dalam tangan suatu perserikatan luas dari seluruh nasion, kekuasaan umum akan kehilangan watak politiknya. Kekuasaan politik, menurut arti kata yang sesungguhnya, hanyalah kekuasaan terorganisasi dari suatu kelas untuk menindas kelas yang lain. Apabila proletariat selama perjuangannya melawan borjuasi terpaksa, karena tekanan keadaan, mengorganisasi dirinya sebagai kelas, apabila, dengan jalan revolusi, ia menjadikan dirinya kelas yang berkuasa, dan, sebagai kelas yang berkuasa, menghapuskan dengan kekerasan hubungan-hubungan produksi yang lama, maka ia, bersama-sama dengan syarat-syarat ini akan menghilangkan syarat-syarat untuk adanya antagonisme-antagonisme kelas dan adanya kelas-kelas pada umumnya, dan dengan demikian akan menghapuskan kekuasaannya sendiri sebagai kelas.

Sebagai ganti dari masyarakat borjuis yang lama, dengan kelas-kelasnya beserta antagonisme-antagonisme kelasnya, kita akan mempunyai suatu persekutuan hidup di mana perkembangan bebas dari setiap orang menjadi syarat bagi perkembangan bebas dari semuanya.

SISTEMA POLITIKU IDEOLOGIKU KAPITALISMO vs SOCIALISMO




Dala barak ita rona lideranca politiku sira koalia iha kampanye promessas politiku iha kampanye maibe ita la rona oinsa hatur sistema politiku ida nebe bele coresponde ho votantes ka eleitores sira nia hakarak. Ida ne’e tamba ita fa’an programa partido maibe ita la fa’an sistema politiku ideologico ida nebe los, atu nune eleitores sira bele hatene katak Nasaun atu lao ba oin ne’e lao ho sistema politiku ideologiku ida ne’e ou ida seluk.

Hakerek nain tenta hatun artigo ida  hodi loke ita nia hanoin ba oin oinsa ita buka compreende ka hatene didiak diferenca bo’ot entre sistema politiku ideologico Kapitalismo-neo-liberalismo no Sistema politiku ideologico Socialismo ho nia progresso iha nasaun sira nebe mak adopta pensamento politika esquerda nebe to’o ohin loron la afecta iha crise financial mundial iha seculo 21 ne’e.

 Sistema politiku ideologiku iha mundo ne’e iha rua deit;  KAPITALISMO vs SOCIALISMO. Atu bele hatene liu tan oinsa lalaok hosi sistema rua ne’e mai ita buka hateten didiak saida mak Sosiadade Ekonomia Kapitalista no saida mak Sosiadade  Ekonomia  Socialista.

SOSIADADE  EKONOMIA  KAPITALISTA

Iha sistema kapitalista, sociadade ida nebe mosu mak sociadade individualista nebe nakonu ho kapitalista sira. Iha sociadade kapitalista nia laran, osan sira convers tiha ba capital para bele usa hodi sosa servisu nain nia forca iha merkado servisu nian hodi bele produz merkadoria. Karl Marx fo’o explikasaun ba questaun ida ne’e;
……Atu converse tiha osan ba kapital, properietario hosi osan hetan iha merkado ba comodite trabalhador ida nian nebe livre, livre iha dupla sentido, hanesan ema ida nebe livre, livre ho nia poder hanesan iha merkadoria no sai nain ba comodite ida, atu nune labele fali iha sorin seluk nia laiha commodity ida ba fa’an no falta sasan sira nebe necesario ba realizasaun hanesan servisu nain ka trabalhadores(tenaga Kerja buruh) nebe iha poder (Le Das Capital (1867) VA I, pagina 176-8)

Mudanca desenvolvimento forca productive hosi servisu nain trabalhadores(tenaga kerja buruh) iha sociadade feodalismo, lao tuir funsionamento ida katak osan hanesan instrument ida hodi bele halo troka capital ou bens de equipamento, hosi ida ne’e dudu sociadade tomak moris iha sistema foun ida nebe bolu sistema kapitalismo, iha nebe ema servisu nain trabalhadores(tenaga Kerja Buruh) sai hanesan sasan iha Mercado.

Ekonomia merkado nian desenvolvi sai hanesan ekonomia kapaitalista ho formasaun ba kapital ho industria. Relasiona ho produsaun nebe iha sai formatu ida hodi hamoris sociadade kapitalista. Lei basika hosi ekonomia kapitalista maka ekonomia merkadoria(Barang Dagangan), tan ne’e mak natureza hosi merkadoria hodi bele produz hodi bele to’o iha dalan ikus liu maka merkado, ka produz bens ruma bele fa’an ho formatu ida hodi hetan lukro. Tan ne’e maka sociadade kapitalista ne’e sociadade merkadoria, inclui mos ema servisu nain trabalhador(tenaga kerja buruh) sira sai hanesan merkadoria(Barang Dagangan) nian hodi bele fa’an I sosa iha merkado.

Iha ita nia rain nebe foin hakotu a’an hosi sistema kolonialismo portugues no sistema kolonialismo foun okupasaun militer Indonesia, mentalidade sistema tuan nebe kolonialismo rua hakiat durante 475 anos. Mentalidade hosi sistema tuan sei buras hela no se lao continua nafatin iha tempo ukun rasik a’an.

Iha tempo neba Kontradisaun politik rua entre ema nebe hakarak ukun rasik a’an(anti kolonialismo-anti imperialismo) no ema nebe lakoi ukun rasik a’an (hakarak ho Portugues ou nasaun seluk). Kontradisaun politik ida kontradisaun nao antagonik ne’e mosu tamba iha sistema ida nebe implementa la liu hosi processo ida nebe los tuir ema Timor tomak nia hakarak. Tan ne’e ita hateten sistema kolonialisme foun hafoin Portugal mai fali okupasaun Militar Indonesia Kolonialismo foun. maibe sempre kolonialismo tamba kolonialismo mak divisionisme.

Ukun rasik a’an tiha mosu kontradisaun foun;  iha ema kiak no riku. Kontradisaun ida ne’e bolu kontradisaun antagonik. Tamba tau ema kiak hasoru ema riku. Ema trabalhador hasoru Kapital osan nain. Kontradisaun ida ne’e mosu tamba sistema politik ideologico mak lalos. Hafoin tinan 12 ona ita la konsegue hatur sistema politico ideologico ida los.  Ita la barani halo transformasaun radikal iha processo tomak. Politiku nebe ita nia lideranca politik nebe dihan Fundador Frente Revolucionario  hatur politiku ida kontradiksi maka’as ho kondisaun riil nebe povo ne’e rasik hasoru. Mosu iha ita hotu nian oin, planu estrategico desenvolvimento nebe ita bele dihan katak sai hanesan ideologia ida hosi Lideranca Historic nebe kaer rasik nia partido no povo vota ba sira. Tuir sira koalia ka hakilar iha kampanye, maibe ita povo rasik mak tenki senti impactu hosi planu ida ne’e.  Benefisia ema riku sira ou ema kiak sira?

Iha politika nebe ohin loron ita hotu kona ba  kodico elaboral ba servisu nain ka trabalhadores (tenaga kerja buruh)sira nian. Hanesan ita hotu hatene no asiste rasik iha ita nia vida moris. Politika kona ba salario minimum governu decide $115 dolares amerikanu ba servisu nain ka trabalhadores sira. Iha parte ida la sufiesinte ba servisu nain ka trabalhadores(tenaga kerja buruh)  ida ho nia kaben ho oan nain rua, iha sorin seluk $115 salario minimum mos bele hamate companhia Unipessoal kiikoan sira nebe moris ho dependensi ba projecto hosi governu no mos usaha kecil sira nebe hanesan restorante kiikoan Timor oan rasik mak kaer sei la compete ho restorante sira nebe estrangeiro nian.

Iha processo ida ne’e hakereka nain foti exemplo ida oinsa kapitalista usa ema servisu nain ka trabalhadores (tenaga kerja buruh) sai hanesan merkadoria(barang Dagangan). Hafoin resultado referendum 30 de agusto 1999, Administrasaun ba harii estado foun iha UNTAET nian companhia Internasional barak mak tama iha Timor-Leste. Imperialismo tama ho ho modelo produsaun ekonomia foun usa forca servisu nain trabalhadores(tenaga kerja buruh) hodi lukro nebe bo’ot iha processo transisaun nebe lao iha UNTAET. Exemplo Siguranca Civil Chubb Security, companhia Australia nian ne’e halo contrato ho servisu nain trabalhador (tenaga kerja buruh) sira $85 dolares amerikanu kada fulan. Maibe contrato iha fatin nebe companhia Chubb Security sai hanesan suplayer ema servisu nain trabalhador (tenaga kerja buruh) ba edifio administrasaun UNTAET no uma alugado hosi staff VIP UN nian ka embaixada sira. Contrato nebe Chubb Security por exemplo ho montante orcamento $2500 dolares amerikanu ema servisu nain ka trabalhadores (tenaga kerja buruh) nain atus ida(100) kada ema servisu nain ka trabalhadores (tenaga kerja buruh) ida $85 dolares amerikanu. Hosi montante orcamento kontrato $2500 iha leten kompanhia Chubb Security manan nia lukro nebe bot hosi modelo produsan ekonomia fa’an forca servisu nain ka trabalhadores nian. Ida ne’e mak ita bolu explorasaun hosi ema ba ema iha sistema kapitalista nian. Modelo produsaun ekonomia kapitalista ida to’o ohin loron ema servisu nain trabalhadores (tenaga kerja buruh) sei senti nafatin, tamba sistema politiku ideologiku nebe lao dadaun ne’e iha ita nian rain fo’o vantage maka’as modelo produsaun ekonomi hanesan ne’e. A’at liu wainhira iha kondisaun nebe ita hasoru no hare iha ita nia sosiadade proprio ita nia governu rasik tuir sistema kapitalista ida nebe lao hela halo ema sai merkadoria(barang dagangan) hotu. Haruka trabalhador ba rai liur ida ne’e parte ida hosi planu governu tuir noticias nebe ita katak redus desemprego.  Tamba sa? Tamba sistema nebe lao hela iha ita nia rain sistema nebe kapitalistiku tebes.

Processu produsaun merkadoria ida ne’e tuir sistema kapitalista nian, ne’e procesu produsaun ida nebe susu duni ema servisu nain trabalhador (tenaga kerja buruh) sira nian forca ka ran. Modelo produsaun merkadoria(barang dagangan) ida ne’e hanesan ba dala uluk iha area ida nebe oinsa kapitalista sira susu ema servisu nain ka tabalhadores(tenaga kerja buruh) ne’e hanesan processu evolusaun historiku iha sociadade, resultado hosi processu ne’e sai hanesan instrumento ba servisu nain ka trablhadores(tenaga kerja buruh,) processu desenvolvimento ida ne’e transforma a’an sai hanesan planu baze ekonomia sociadade nian no evolusaun ne’e lao too ohin loron. Karl Marx fo’o explikasaun ba ida ne’e;

……Processu produsaun ba merkadoria hotu-hotu nebe mak lao dadaun, iha tempo hanesan mos processu explorasaun lao hela iha servisu nain ka trabalhadores(tenaga kerja buruh) sira nian vida moris loron-loron. Produsaun comoditi kapitalista sempre lao tuir desenvolvimento historiku hosi organisasaun servisu nian tuir progresso tekniku ho transformasaun iha strutura sistema ekonomia kapitalista nian nebe implementa iha sociadade tomak nia laran hodi hakat liu periode ida uluk(Das Capital II VII, pg 34-5)

Sistema politiku ideologiku kapitalista nian harii sociadade ida nebe ita bolu sociadade kapitalista, sociadade nebe nakonu ho hahalok individualismo. Sociadade kapital ne’e sociadade ida nebe ema riku ho iha kapital no osan, hodi susu ema servisu nain ka trabalhador(tenaga kerja buruh) nian forca no ran. Sosiadade nebe ema riku rai osan barak hodi halo merkadoria(Barang Dagangan) ou bolu sosiadade merkadoria nebe usa ema servisu nain nia forsa no kole hodi hetan lukro bo’ot. Ho ida ne’e mak sosiadade kapitalismo ne’e nia objective principal mak buka manan buat hotu-hotu hodi hetan lukro bo’ot liu sai hanesan riku soin nebe rohan laek.

Kapital, Osan ho Merkadoria sei hetan movimento maka’as mai hosi ema servisu nain trabalhadores(tenaga kerja buruh) sira nia kolen. Buat tolu ne’e (Kapital, Osan no Merkadoria) sai hanesan parte importante no fundamental tebes iha vida moris sociadade kapitalismo liu hosi movimentasaun Kapital, osan no Merkadoria. Tan sosiadade kapitalista sei la moris, se sira la usa no susu ema servisu nain trabalhadores(tenaga kerja buruh) nian forca no kolen, sei la moris se laiha Kapital no sei la moris se laiha Osan no mos sei la moris se laiha Merkadoria ka “Barang Dagangan”.

Explorasau kapitalismo hasoru ema servisu nain trabalhadores(tenaga kerja buruh) liu hosi dalan ka meus oin-oin no dalan sira susar atu ema servisu nain trabalhadores(tenaga kerja buruh) hatene, ho dalan nebe falun ho segredo oin-oin nebe hanesan ita hatene ho lian Indonesia katak; sistem kerja upahan, sistem lembur sistem premi etc tan ne’e mak explosaun kapitalismo hasoru ema servisu nain trabalhadores ne’e sira falun metin no segredo. Atu nune ema servisu nain
Relasaun produtividade iha sistema kapitalismo nian laran ne’e mai hosi nain individual ou grupo indivual nebe hamutuk domina sasan produsaun ekonomia hotu-hotu. Kapitalista fo’o servisu ba ema servisu nain trabalhadores (tenaga kerja buruh) tamba ema servisu nain laiha sasan produsaun nian, tan ne’e hakarak ka lakoi tenki fa’an sira nia forca ba kapitalista sira hodi bele hetan osan iha montante kiik no boot tuir kapitalista sira nia hakarak no tenki halo tuir saida deit maka kapitalista nia hakarak. Relasiona ho produsaun hanesan ne’e relasaun produtividade lao lalais no fo’o vantage ba desenvolvimento no kapitalista sira mak hetan lukro nebe boot liu hosi politiku nebe implementa.

Produsaun ba maquina produsaun modern sira desenvolve no usa teknologia modern. Specialiadede iha fatin servisu aumenta no tenki tuir  level-level, nune mos especialidade oinsa atu hadia moris nia. Liu hosi mudansa no evolusaun iha area produtividade sira hotu maka fo’o impacto bot ba mudansa ekonomia iha sosiadade nia laran.

Hanesan hakerek nain cita iha leten, ema servisu nain trabalhador(tenaga Kerja buruh) ho kapitalista ne’e klase rua nebe esencial tebes iha sosiadade ida nia laran, iha nebe sira nian interese la hanesan(sangat berlawanan dan bertantangan). Diferencas nebe iha kleur-kleur sai kroat liu tan to’o ikus liu mak mosu ona luta da clases.

Iha sosiadade kapitalista nia laran, kompetisaun ne’e hanesan tiha hahalok nebe babain tiha ona ba ema kapitalista sira nebe maka hadaun  Natar no Toos bo’ot maibe kapital no osan laiha. Halo nusa make ma riku ka osan nain(kapitalista sira) bele tamba to’o iha area produsaun sira ne’e, sistema politiku nebe iha fo’o vantage ba ema osan bo’ot kapitalista sira hodi tama, ita la hatur sistema politiku ideologiku ida nebe hodi halo ita rasik mak produz estado mak sai parceria ho ema riku  kapitalista sira. Tamba sistema politiku ne’e lao hanesan kompetisaun laos akontese deit iha klase medio maibe kompetisaun akontese mos entre ema servisu nain trabalhador(tenaga kerja buruh) sira hadau malu fatin servisu ka buka oin hodi hetan fatin diak iha fatin nebe sira servisu ba.

Kompetisaun sira ne’e mosu mak dudu processo akumulasaun modal, iha nebe konsentrasaun kompanhia bo’ot-bo’ot no sofremento ba ema trabalhadores(tenaga kerja buruh) mos aumenta tamba kapitalista sira duni produsaun tenki barak, saida mak sei akontese? Krisi ekonomia,social dan politik. Iha kondisaun ida ne’e mak fanu ema servisu nain trabalhadores (tenaga kerja buruh) hodi hamrik no contra tamba produsaun makas sistema politiku nebe iha halo ema moris ho kondisaun ekonomia nebe minimum liu. Exemplo maka iha vida moris ema servisu nain trabalhadores(tenaga kerja buruh) iha ita nia rain moris ho  $115 dolares amerikanu. Ida la sufiesenti ba ema sa mais familia ida!

Tan ne’e hateten momos iha sistema ekonomia kapitalismo ne’e katak aktividade ekonomia hotu-hotu iha nebe sasan produsaun nian ne’e sai pretense privadu ba ema osan nain(tuan kapitalis). Resultado hosi ema servisu nain trabalhadores(tenaga kerja buruh) sai fali hanesan nain mak ema kapitalista nian, hodi usa ba halo no bele hetan lukro maka’as liu tan iha merkado. Tamba sasan produsaun nian ne’e nain mak ema kapitalista sira. Tan ne’e mak akontese mosu  klase-klase social, entre ema nebe iha sasan produsaun(Kaum Kapitalista) no ema servisu nain trabalhadores(tenaga kerja buruh) nebe laiha sasan ba produsaun(Kaum Buruh). Desenvolvimento sasan servisu nian determina forsa produtivo ho relasaun produtivo, liu hosi ne’e bele muda sistema ekonomia sai fali sistema ekonomia sosialismo.

SOCIADADE  EKONOMIA  SOSIALISMO

Iha seculo vinte un ne’e, revolusaun laos signifika tenki fakar ran, revolusaun signifika mobilisasaun konsiencia ema hotu nian hodi hare ba vida moris real nebe mak ita rasik hasoru hodi hare ba oin hari’i sociadade ida nebe bolu, sociadade ida justo no maun alin, nakonu ho espirito solidaridade no tranquilidade, sociadade ida ne’e mak bolu sociadade socialismo. Tan ne’e mak radikalismo laos hatudu liu hosi anarkismo, maibe radikalismo iha pensamento ida, pensamento politiku ideologiku ida nebe sai hanesan fiar iha partido politiku ida nian laran hodi la’o iha revolusaun ida nebe bolu revolusaun demokratiku liu hosi dalan eleisaun laos insureksaun militar.

Tamba konsiencia ema ida nian moris hosi realidade moris nebe nia rasik hasoru loron-loron. Sistema politiku ideologiku kapitalisme nian halo nia sai marginalisado no alienasi hosi situasaun nebe nia moris ba. Tan ne’e iha dalan rua deit hamrik luta ba moris diak ou tur nonok hodi simu deit situasaun moris ida ne’e. Tamba sociadade socialista ne’e moris hosi luta revolucionario iha klase ema servisu nain trabalhador (tenaga kerja buruh) no ema kiak agrikultor sira atu nune hodi bele harahun sistema kapitalisme. Liu hosi nebe? Liu hosi dalan eleisaun. Prova hatudu ona katak Revolusaun Demokratiku nebe acontese iha Venezuela no Franca ho nasaun seluk iha Eropa katak sistema politiku ideologiku “Socialismo” mak hanesan dalan alternative ba sistema politiku ideologiku “kapitalismo”.

Tamba sociadade socialista hamrik katak; Estado mak sai nain ba sasan produsaun, governu nebe iha tenki lao tuir sistema politiku ideologiku nebe hatur ona, katak politik hotu-hotu tenki servi intereses ema hotu-hotu nian moris iha sociadade ida ho sistema ekonomia justo. Ida ne’e signifika katak laos deit Demokrasia Politiku maibe Demokrasia Ekonomia maka ita koalia Ekonomia Socialista, atu realize no hari’i ekonomia socialista no sociadade socialista tenki liu hosi revolusaun ida nebe mobiliza konsiencia ema hotu nian iha loron votasaun. Revolusaun ida ne’e mak bolu  REVOLUSAUN DEMOKRATIKU. 

Ekonomia Sociadade Socialista ne’e sistema ekonomia ida ho nia karakter ida harii hosi forsa produtividade ho relasaun produtivo nia lalaok tuir karakter kolektivismo. Iha sistema ekonomia sociadade Socialista relasaun entre forsa produtivo ho relasaun produsaun iha sociadade socialista nia laran laiha kontradisaun nebe antagonis. Maske mosu kontradisaun entre forsa produtivo ho relasaun produsaun maibe sempre resolve liu hosi solusaun ida nebe laos antagonis, sempre tuir evolusaun nebe iha tamba entre buat rua ne’e iha karakter ida deit mak kolektivo. Tamba iha sistema politiku ideologiku nebe hatur koalia kona ba “Accao ba Trabalhadores ou lian Indonesia dihan “SAHAM UNTUK BURUH” ema servisu nain trabalhadores(tenaga kerja buruh) senti nain iha fatin nebe nia servisu ba. Saham/Accao ne’e mai hodi nebe? Mai hosi Estado. Estado hatur politiku ida liu hosi  lei investimento, iha lei oan ne’e hateten katak “Se deit mak mai ka investi iha fatin ka rai estado nian tenki loke saham ba ema servisu nain trablhadores(tenaga kerja buruh)”. Nessecidade ema servisu nain trabalhadores(tenaga kerja buruh) ne’e tuir kedas ho ema servisu nain trabalhadores(tenaga kerja buruh) nebe iha, hanesan entre ema servisu nain trabalhadores(tenaga kerja buruh) tuir nessecidade ema servisu nain trabalhadores(tenaga kerja buruh) nian ne’e iha fondasi planeamento ida.  Karl Marx fo’o nia explikasaun; the right of the producers is proportional to the labour they supplay; the equality consists in the fact that measurement is made with an equal standard, labour. CGP(1875)

Iha sociadade socialista nia laran,industria bo’ot sira ne’e estado mak gere. Resultado hosi produsaun estado mak sei hatur lolos tuir nessecidade povo hotu-hotu nian interese. Salario servisu nian tuir resultado hosi servisu nian bazea salario minimum tuir nessecidade moris materil no nessecidade moris spiritual. Prinsipio ekonomia socialista mak independen tuir nessecidade merkado rai laran nian tuir nesecidade povo tomak nia nesecidade.

Iha sociadade socialista mos sei klase-klase sira mak hanesan tuir mai, klase trabalhador no prolateriado, iha borjuis kiikoan sira no klase feudal itoan. Tan ne’e mak klase ida ema servisu nain trablhadores(tenaga kerja buruh) tenki servisu maka’as no luta nafatin iha sociadade socialista nia laran atu nune bele halakon tiha restu hosi klase sira ne’e(Borjuis ho feudal itoan sira ne’e). Tamba klase borjuis ho feodal itoan sira nebe sei existe ho hahalok individual sei hanoin no tenta atu domina  sai nain ba sasan produsaun nebe iha que lolos laos pretencia ba sira nian. Tan ne’e mak luta de klase iha sociadade socialista seidauk bele hateten katak hotu ona. Hosi lalaok koletivo nebe nakonu ho forsa produtividade no relasaun produsaun ne’e, ekoomia sociadade socialista sei desenvolvi a’an liu tan ba to’o ekonomia sociadade komunismo.

SOCIADADE KOMUNISMO

Prinsipio  Sociadade  Komunismo

Foti hosi ema ida tuir ho forsa, no fo’o fila fali ba ema ida-idak tuir nia necsidade”  ka ho liafuan seluk katakema ida-idak servisu tuir nia forsa no ema ida-idak hetan nia resultado tuir ho nia necesidade”
ho lian Indonesia hateten hanesan ne’e;

 “Mengambil dari setiap manusia sesuai dengan kemampuannya, dan memberikan kepada setiap orang sesuai dengan kebutuhannya.”

Faze ida nebe as liu hosi sociadade socialista mak bolu sociadade komunismo, iha faze ida neba laiha ona ema ida halo ema atan ba ema seluk tamba servisu nebe iha fahe hanesan no justo, laiha tan conflito(antithesis) entre fisiku no mental sociadade, servisu nain trabalhador(tenaga kerja) laos ona hanesan instrument, maibe sai hanesan prinsipio fundamento ida ba necesidade moris nian, iha momento neba forsa produtividade mos desenvolve a’an hamutuk evolusaun (creatividade no conhecimento) ema nian. Riku soin nebe estado iha rikusoin koletivo sociadade nian-visaun kloot hosi klase burguesa(Burjuis) kona ba riku soin individual lakon hotu ona, no sociadade moris iha ksolok nia laran.

Sociadade komunismo moris wainhira iha sociadade socialista nia laran iha bazea ba materias no ideas/hanoin aterramento sociadade nian nebe nakonu ho maturidade no consiencia moris iha solidaridade, justo no maun alin. Ideias material mak ekonomia no social, kona ba ideias maka konsiencia iha hanoin. Iha campo ekonomia sociadade hotu-hotu nia necesidade sufieciente tuir tekniku produsaun hosi instrument produsaun nebe a’as liu hosi modernisasaun. Iha campo social hateten katak iha sociadade ida ne’e laiha tan ona klase ida, laiha tan riku soin nebe pretencia ba ema ida ka grupo ida nian mesak ba rikeza nasaun nian no mos laiha tan privatisasaun ba instrument produsaun hosi resultado produtividade nebe mai hosi ema barak nian kolen. Buat ne’e sira hotu sai nain hamutuk iha sociadade ida nia laran. Tamba ne’e mak iha campo idea ne’e katak sociadade ida ne’e tasak ona iha politika no konsiencia nebe iha hatudu maturidade atu moris hamutuk. Sentimento ho hanoin tomak sociadade nian ba dalan ida deit oinsa moris hamutuk, servisu hamutuk no nia resultado ikus mos ba intereses nasaun tomak nian, tan ne’e mak Karl Marx fo’o nia esplikasaun badak katak; ema ida-idak servisu tuir nia forsa no ema ida-idak hetan nia resultado tuir ho nia necesidade.

Ho ida ne’e sociadade komunismo nia moris no lalaok iha poder estado nian la precisa ho kilat para atu usa hanesan sasan estado ba fo’o siguranca ba povo nia moris. Aperfeisionamentu sistema ekonomiku socialista iha sociadade hanesan baze ida ba continuasaun ba sistema ekonomiku iha sociadade komunista, situasaun ida sei la la’o mesak sempre la’o hamutuk ho oinsa harahun sistema kapitalismo no imperialismo iha mundo ne’e.

Iha situasaun ida ne’e, situasaun ida nebe ita hasoru ohin loron, iha konstelasaun politik hosi nasaun ida ba nasaun seluk hosi eropa ba asia tomak hosi amerika serikat ba amerika latina situasaun politik no ekonomia global hatudu katak sistema politiku ideologiku kapitalista hahu rahun hosi eropa no amerika serikat kiak aumenta iha nasaun desenvolvidu tamba pratika privatisasaun la’o maka’as, grupo minoritas domina merkado no merkadoria. Mayoria populasaun moris iha susar no mukit nia laran. Tan ne’e mak Karl Marx hateten; dalan ba neba(Sociadade Komunismo) ne’e dalan ida nebe fiksu tuir evolusaun iha sociadade ka hosi socialism ba to’o iha komunismo, tamba lalaok hosi forsa produtivo ho lalaok relasaun produtividade nebe hanesan koletivo laiha kontradisaun nebe nakonu ho antagonismo. 

“Timor-Leste Ejiji Lei Foun kona ba Rai Nian”


' Solusaun ida mak  ‘Reforma Agraria’


Iha situasaun aktual iha ita nia rain liu hosi notisia nebe mak ita le iha jornal hatudu preokupasaun komponentes hotu-hotu liu-liu representante partidos politikus  sira iha Bankada Parlementar tanto partido oposisaun, partidos do Bloku Governamental.

Maibe wainhira ita hare fila-fali ba diskusaun sira nebe mak iha kona ba Lei Rai nian nebe uluk VI Governu AMP apresenta ba Parlemento Nasional aprova maibe Presidenti Republika la promulga tamba hetan reasaun maka’as hosi povo kiik sira. Liu-liu iha artigo sira nebe’e hanesan tuir mai ne’e;

1. para  efeitos do presente diploma, denominam-se direitos anteriores:
a)         os direitos sobre bens imoveis, costumeiros e decorrentes da posse  duradoura, que tenham as caracteristicas essenciais do direito de propriedade,referidos neste diploma como direitos informais de propriedades.
b)         os direitos sobre bens imoveis concedidos pelas administracao portuguese e indonesia no territorio de timor-leste, nomeadamente o de propriedade prefeita, aforamento, hak milik, hak guna bangunan e hak guna usaha.
2 .  para efeitos do presente diploma, sao denominados direitos anteriores primarios os direitos informais de propriedade, o direito de propriedade prefeita e o hak milik, e secundarios, o aforamento, o hak guna bangunan e hak guna usaha.
3.    os direitos anteriores secundarios de aforamento, cuja caducidade seja posterior a 28 de novembro 1975, sao considerados validos.
4.     os direitos anteriores secundarios de hak milik e hak milik guna usaha, cuja caducidades seja posterior a 30 de agustus 1999, sao consideraddos validos.

Diskusaun barak mak ita rona no le iha jornal katak sei hadia artigo balun iha Lei Rai nian ida uluk nebe Presidenti la promulga iha Segundo legislature.

Maibe se artigo 4 nebe iha Lei ne’e sei konsidera hanesan balansu, entre ema nebe’e uluk halo aforamento  ba rai iha  Timor-Leste  no sira nebe iha sertifikadu Portugues no sertifikadu Indonesia bele hetan hikas fali rai  nebe’e  sira iha. ida ne’e signifika katak;  Proklamasaun  28  de Novembro 1975  INVALIDO.

Atu labele mosu tan kontradisaun bo’ot iha diskusaun kona ba Lei Rai nian mak precisa atu tetu didiak mak solusaun seluk nebe lori nasaun barak ohin sai hosi problema kona ba Lei Rain ka Lei Agraria nian. 

Ita atu koalia kona ba Lei Agraria nian, ita koko tama dala uluk kona ba saida mak Lei Agraria. Liafuan Agraria ka custume ema dihan Agraria, conyesido ho liafuan hosi nasaun sira seluk mos. Iha lian Holanda, conyesido  hateten “akker” signifika katak Rai usa ba agrikultura. Iha liafuan Grego ka Yunani katak agros signifika mos hanesan Rai usa ba agrikultura. Iha liafuan Latinn, hateten Ager Rai usa ba agrikultura, signifika katak; To’os ka Natar. Iha liafuan Ingles, hateten Agrarian ne’e katak Rai ba Agrikultura. Tuir dicionario lian Indonesia nian agrarian signifika katak; kestaun agrikutura ka Rai nebe mak usa agrikultura. atau tanah pertanian.  Tuir  Black Law Dictionary signifika agrarian maka meus hotu-hotu nebe iha relasaun ho RAI, ka nain ba RAI tuir divisaun nai ba propridade (agraria is relating to land, or land tenure to a division of landed property).

Reforma Agraria ho Demokrasia buat rua nebe importante tebes, ba Rai no Recursu Naturais iha ita ema nia moris, tan ne’e maka ema halo okupasaun barak hasoru fontes strategiku rua ne’e. Iha tempo feodalismo, exemplo; recursu naturais agraria primeiro mak Rai. Ho liafuan seluk katak; Rai mak hanesan fontes ida premeiro ba ekonomia, iha nebe resultado hosi agrikultura no surplus nebe iha ba hotu ema Rai nian nain(Tuan Tanah)liurai sira no restu itoan deit  mak husik hela ba asulear agrikultor sira. Liurai ho Baino Oan sira mak hanesan Rai nain ba Rai bo’ot no Rai luan, sira iha direito absoluta hodi hetan resultado hosi agrikultura  sira hosi servisu nain asulear sira. Desigualidade estrutura nain ba Rai nebe luan especialmente iha sociadade agraria nia laran, sempre ho resulta praktika ekonomia politiku ho relasaun sosial nebe nakonu ho intimidasaun no explorasaun.

Tamba ne’e mak nasaun hotu-hotu iha mundo hatudu esforsu maka’as para bele husik hela lalaok feodalismo nebe nakonu ho injustica no intimidasaun, la fo’o fundamento ida ba nasaun atu desenvolvi hodi atinji bem-estar ba povo tomak. Hadia fila-fali estrutura agraria ne’e sai konhecido ho naran Reforma Agraria. Politika ida ne’e mak nasaun hotu-hotu halo; Eropa, Amerika, Jepang, Korea, Cina, Rusia (iha tempo Uni Soviet), Afrika Selatan, Kuba e nune mos agora sai agenda ida nebe bo’ot tebes no implementa hela iha Venezuela ho Bolivia. Reforma Agraria, iha nasaun desenvolvido sira ne’e hatudu ona provas katak hanesan “prasyarat” ba sucessu iha industrilizasaun iha nasaun sira ne’e nian. Bele hateten ho liafuan seluk katak; Reforma Agraria tenki hare hanesan “Deklarasaun Estado” ida nian hodi tama  ba “peradaban” seluk nebe desenvolve liu.

     “ Historia nasaun Venezuela iha Amerika Latina iha tinan 1970 bele acontece fila-fali ba nasaun Timor-Leste. Iha tinan 1970 Venezuela hetan fundus petroleo boot tebes hanesan ita nian nasaun Timor-Leste agora dadaun. Maibe, setor agricultura ladun fo peroridade, rai luan sira nebe mamuk ema riku lubung oan ida mak sai nain ho Kompanhia estrangeiro mak okupa. Nasaun ida ne’e conhecido iha tempo uluk hanesan Negara Agraris ”.

Hosi politika nebe mak iha hatudu katak hahu hosi governu ida premeiro to’o agora laiha mudanca ida nebe signifikante ba problema Rai(pertanahan) hafoin Timor-Leste ukun rasik a’an. Dala barak ita hare rasik katak politika Lei oan sira nebe mak governante sira foti hatur do’ok liu hosi solusaun ba problema Rai iha ita nian Rain. Hosi ne’e hatudu mai ita katak historia hosi nasaun Venezuela sei acontece fali iha Rai doben Timor-Leste iha nebe Rai no plantasaun café, Natar sira nebe abandona hela intrega hotu ba ema riku ka kompanhia estranjeiro  sira. Exemplo hanesan 4.000 Hektares plantasaun kafe iha Rai Laku Distrito Ermera, Natar iha Zumalai Distrito Suai 9.000 Hektares no 12.000 Hektares foin lalais iha Lospalos hodi kuda Batar monu ba kompanhia ida hosi rai liur.

Kona ba problema Lei  ba Rai nian, iha dada lia  ho Ministro Justica DR. Deonisio Babo liu hosi chating facebook hateten katak; ita agora estuda no hadia hela  esboco Lei nebe uluk Eis-Presiden RDTL Jose Manuel Ramos Horta veto ne’e, atu nune bele haruka fali ba Conselho Ministro hodi deskuti. Tuir Ministro Justice katak; iha Lei ne’e mos ita usa sistema foun ida nebe bolu “Uso Capião”.  Sai perguntas ba hakerek nain mak sistema foun “Uso Capião” nebe hetan ona veto hosi eis-presidente ida uluk, maibe Ministro Justica V Governu tenta nafatin atu haruka fila-fali ba ou hanesan Ministro Justice precisa halo foun, hare no estuda klean liu tan kona ba Nain ba Rai nian nebe nain hosi beiala sira ka “Tanah Adat” no ida fali Rai Nain iha tempo Kolonialista Portugis no Indonesia nian? Perguntas ida seluk mak sistema foun “Uso Capião” ne’e favorese liu ba se?Ka tenki iha, no ho hanoin ida oinsa halo Reforma Agraria? Tamba laiha diferencia entre sistema foun kona ba Rai “Uso Capião” ho sistema tuan artigo kolonialista Portugis nian nebe bolu “Boléting Ofícial”.

Atu bele iha no hamosu justice social ba ema hotu-hotu maka uluk na’nain ita tenki intrepreta didiak Ukun Rasik A’an ida ne’e. Ukun rasik a’an ne’e processo libertasaun ida. Wainhira ita kuda didiak espiritu Ukun Rasik A’an, iha ne’e mak foin ita hateten katak liberdade hosi dominasaun estrangeiro. Tamba, Ukun Rasik A’an ne’e hanesan ponte osan mean ida deit hodi lao ba dalan liberdade oin-oin no liberdade sira seluk. Hanesan mos ita nia lideranca bo’ot Kay Rala Xanana Gusmao hateten katak; UKUN RASIK A’AN ne’e; “Hanesan surat tahan mutin ida, iha surat tahan mutin nia leten  atu ita hakerek ita nia oan bei oan sira nia future”

Tamba ne’e mak ita precisa halo buat ida ho visaun ba oin hanesan nasaun nebe Ukun Rasik A’an Duni, ne’e katak ita tenki e bele duni lori transformasaun no liberta ita nian rasik hosi beik ten no kiak, hosi ilusaun no injustice, hosi dependencia, hosi hegemonio hanoin no maestria hosi questaun fundamentais lalaok pasado nian. Prosesso libertasaun ida ne’e mos hanesan mos estimulasaun inovadores nasaun nian para bele realiza justice social.

Tan ne’e duni “Timor-Leste Ejiji Lei Foun kona ba Rai Nian”. Reforma agraria tenki sai hanesan agenda ida ba mudanca no mos hanesan base ba construsaun estado nian, tamba exigencia ba reforma agraria no nia aspirasaun ne’e sei moris iha populasaun nia fuan, tamba nia hanesan lalenok sentimento koletivo ida mai hosi aspirasaun popular laos mai hosi resumo historia konsepsaun, maibe hosi sofremento nebe naruk no rohan laek. No reforma agraria tenki sai hanesan pre-requisitos importante para bele hasai soberania produtivo ba bem-estar agricultores sira nian.

Ho politika ida ne’e acesso povo agrikultor nebe oras ne’e sei limitado hela ba rai luan agrikultura nian ho esperanca bele aumenta produsaun ba aihan  atu nune bele do’ok a’an hosi ameasa krisi ba ai han iha future oin mai. Neduni, ho hanoin nebe iha ita tenki considera agenda reforma agraria moris hosi hanoin justica social ida nebe urgent tebes, iha nebe nasaun hasoru problema structural nebe kronis hanesan desemprego, kiak, sai nain ba rai la hanesan, konflitu no hadau malu rai, limitasaun ba povo atu hetan acesso ba rai no rekursu produktivo sira seluk no mos degradasaun ambiental.

Portanto aksaun para bele realize reforma agraria ne’e hanesan hanoin ida oinsa re-organisa fila-fali estrutura desigualdade no dominasaun usa rai iha sentido ida nebe mais justa, hamenus kiak, kria kampu de trabalho, hadia acessu povo nian ba recursus economia liu-liu rai, hamenus  conflito nebe kona ba hadau malu rai, hadia no asegura qualidade ambiental, hadia seguranca aliementar komunidade nian iha area produtividade ema ida-idak nian ho sentido ida indenpendencia ekonomia.

Neste momento problema bo’ot ida nebe ema kiak iha cidade hasoru mak problema Rai fatin nebe sira hela ba ka sira okupa, mayoria hosi ema kiak sira ne’e okupa rai ka hela fatin sira nebe iha cidade Dili laiha direito ba Rai ka hela fatin sira ne’e tuir lei kolonialista Portugis nian “Boleting Oficial” nebe mak Premeiro Governu rekonhece fila-fali mak iha liu direito ba Rai. Politika ida ne’e halo povo ki’ik no kiak kbi’it laek hasoru “gusuran” ka “desokupasaun” iha fatin nebe sira hela ba ka sira okupa tamba sira laiha direito juridiku no mos ekonomikamente laiha forsa hodi hasoru ema nebe besik liu ho autoridade nebe kompetente ka lideranca politik nebe mak bele hamahon sira. Hanesan ita hotu hare iha vida moris ida lao dadaun, se mak domina Rai no edifisio sira nebe kolonialista Portugis ho Indonesia husik hela?

Realmente populasaun origen kapital Dili ne’e mak ema sira nebe iha tempo uluk antes kolonialista Portuguese to’o tempo kolonialista Portuguese iha Suco Karketo no Mota Ain. Tamba la iha forsa ekonomia hodi selu imposto Rai nian ba kolonialista Portugues, oportunidade ne’e ema Timor-Oan sira nebe besik liu ho kolonialista hetan direito ba usa rai nebe luan iha natar no to’os bo’ot tuir kbi’it nebe sira iha hodi selu imposto hanesan “Hak Pakai”. Oportunidade ida ne’e mos continua nafatin iha tempo okupasaun militer Indonesia, hosi “Hak Pakai” iha tempo kolonialista Portuguese  sai fali “Hak Milik” ho atitude nebe hanesan tamba ema sira ne’e besik liu ba Komandante Militer Indonesia sira hetan legalidade Certifikado tuir Lei Okupasaun Militer Indonesia durante 24 anos.

Ideas sira nebe mai hosi fundador revolusaun 1975 ne’e nakonu espirito Ukun rasik a’an, tan ne’e mak proklamasaun 28 de Novembro 1975 mosu ho hanoin ida katak iha konstituisaun nebe iha tenki favorece ba interese povo nia moris. Maske proklamasaun ida ne’e unilateral deit maibe liu hosi luta ida nebe naruk ho mudanca politika nebe mak akontece iha organisasaun resistencia nia laran obriga ita tenki tuir processo nebe lao hodi hetan solusaun ba problema Timor-Leste iha mundo Internasional.

Ukun rasik a’an, nasaun Republik Demokratiku Timor-Leste hamrik ona neduni saida deit mak kolonialista Portuguese ka Indonesia husik hela Rai ka Edifisio fila hotu ba estado RDTL, ida ne’e hakerek iha lei UNTAET nian. Maibe hafoin eleisaun geral assembeleia konstituente 2002 hotu Timor-Leste hahu halo Lei Inan no forma  governu premeiro nebe lidera hosi Partido mais votado, Partido FRETILIN. Hafoin Lei Inan prontu transformasaun automatikamente ba Parlemento Nasional. Iha 2003 komesa diskuti kona ba Lei Rai nian, iha nebe premeiro Governu reconhece fila-fali artigo ida hosi lei kolonilista nian kona ba “Boleting Oficial”

Saida mak acontece wainhira artigo ida hosi Lei kolonialista Portuguese nian premeiro Governu reconhece fila-fali iha tinan lima oin mai 2002 ba 2007? Mosu desocupasaun iha fatin hotu nebe povo ki’ik no kbi’it laek sira okupa no hela ba. Tan deit povo sira ne’e laiha fatin seluk atu ba hela tamba hakarak no senti Ukun Rasik A’an. Mai iha kapital Dili hodi okupa Rai no hela iha ema nia uma tamba questaun rua; ida lakon uma iha 1999 tamba milisi sunu no ida seluk tamba kondisaun ekonomia nebe lao maka’as iha kapital Dili iha tempo transisaun nebe lao iha UNTAET nia okos to’o ohin loron. Hanesan ita hotu assiste desokupasaun nebe akontece iha  Bairo Central, Farol, Bidau Licedere, Kolmera, Kaikoli no mos kazu sira nebe akontece entre familia iha kampu Alor no Bairopite tan deit hadau malu ba Rai pedasuk ida ba halo uma, hosi akontecimento sira ne’e loke ema nian hanoin katak Rai ohin loron folin ba ema riku sira atu aluga no sosa. Hosi noticia nebe publika iha televisaun mosu kazu ida iha Atabae familia oho malu informasaun ikus katak hadau malu tamba statutu Rai nian.

Iha possibilidade katak despejo sira ne’e sei continua akontece nafatin wainhira ita lider  politiku sira haluha ka ignora tiha exigencia reforma agraria hanesan agenda ida ba oin nebe fundamento teb-tebes ba desenvolvimento nasaun ida sai stabel. No povo ki’ik no kiak sira hein nafatin politiku sira nia promete hodi hatur lei nebe fo’o vantagen ba sira nian moris atu tur ka hela hakmatek iha uma ida ho digno. Atu nune sira labele hasai hosi fatin ida duni fali ba fatin seluk tan deit la iha documento “Boleting Oficial” tuir lei kolonialista Portuguese no Indonesia sira nian.

Conflitos oin-oin mosu kona ba problema Rai nian, ne’e hatudu katak precisa loke discursu foun hodi hatur politika ida nebe nasaun barak halo ona no iha asia inclui mos Indonesia katak reforma agraria mak uniku solusaun ida diak tamba exigencia ba politika reforma agraria nunka para iha fatin, lao nafatin iha nasaun hotu-hotu. Atu nune bele garante direito povo ki’ik no kiak nian, liu-liu agrikutor sira atu hetan Rai hanesan instrumento produsaun ida vital liu iha sistema produsaun nia laran iha kampu agrikola.
 
Governu premeiro no governu AMP mosu sai hanesan esperanca bo’ot tamba povo fo’o fiar ho mehi bo’ot nebe iha atu moris hakmatek hanesan mehi nebe uluk matebian luta nain sira hosik hela. Maibe mehi ida ne’e soe hotu ba tasi laran, poltika nebe iha laos buka atu halo ema moris ka hela hakmatek, politika nebe iha so buka atu salva guarda ba malu entre ema sira “Tuan Tanah no sira nebe usa Boleting Oficial”. Ida ne’e mak karakter lideranca nebe iha la’o do’ok hotu hosi matebian luta nain sira sira nia mehi nebe hosik hela ba povo ki’ik no kiak sira nebe durante tempo funu itoan ka barak fo’o hotu sira constribuisaun ba ukun rasik a’an ida ne’e.

Sai pergunta bo’ot ida ba ita hotu hanesan klamar ida nebe sempre mosu iha ita nia imaginasaun. Tamba sa mak ita tauk atu halo buat nebe halo ema tur ka hela hakmatek? Sera que mehi sira nebe matebian luta nain sira iha no hahalok nebe Heroi bo’ot matebian Nicolau dos Reis Lobato halo iha momentu neba hodi intrega hotu plantasaun kafe iha Bazartete-Liquica ba estado RDTL sai hanesan ameasa bo’ot ida ba ita?  Se hahalok ida ne’e mak halo ita gerasaun nebe sei moris tauk atu halo tuir, no nafatin defende artigo lei kolonialista Portuguese “Boleting Oficial” no Indonesia nian, ne’e hatudu katak ita trai mehi bo’ot nebe matebian luta nain sira husik hela ba ita.

Direito sai nain ba Rai no edifisio sira nebe iha hafoin kolonialista Portuguese no Indonesia, hanesan ita hotu hatene katak ema lubung oan ida mak iha no sai hanesan aset ida ba sira hodi hetan osan bo’ot hosi Rai nebe tuir lolos iha ukun rasik a’an ida ne’e estado mak nain buat sira ne’e hotu. Maibe ida ne’e mak sira bolu ita nia Lei, Lei nebe representante partido mais votado ka governu koligasaun sira rasik mak halo hodi salva guarda. 

Atitude politika nebe iha hatudu momos katak hamosu desokupasaun iha fatin hotu-hotu no privatisaun ba rai no edifisio sira nebe iha. Laiha hanoin diak ida atu hatur politika ida diak liu hosi hahalok nebe hatudu ona iha projeito lei nebe Ministra da Justica halo iha governasaun AMP ho nia resultado ikus Presidente da Republika tenki veto no haruka fila-fali tamba mosu reasaun barak hosi mayoria povo la concorda.

Iha ne’e mak hatudu ita nia erro bo’ot no tauk ba aktus pasado nebe ita nia matebian luta nain sira mehi hela ba rai doben ida ne’e, proklama tiha nasaun indenpendente ida maibe ita haluha tiha fase ba luta ida tuir mai, mak luta ekonomiku no luta kultural. Atu hetan ekonomia ida sustantabel mak definisaun kona ba lei rai ne’e importante tan ne’e precisa reforma sosial ida hodi hatur politka kona ba rai nian nebe favorece ba ema hotu-hotu laos ba ema lubung oan ida deit. Tamba ukun rasik a’an ne’e laos oferece deit hosi imperalista sira.

Periode rua mak ita liu ona hosi eleisaun nebe demokratiku tebes, maibe laiha mudanca signifikante ida kona ba lei Rai nian nebe halo ema la tur ka hela hakmatek iha desenvolvimento nebe lao iha nasaun ida ne’e. 

“ Ita triste teb-tebes wainhira hare 75% hosi Rai estado nian nebe iha, la sai hanesan aset moris ida ba ita nia povo, maibe sai fali dead capital. Liu hosi reforma agraria no sertifikasaun Rai estado nian ba povo hodi tur ka hela hakmatek no fahe rai hanesan ba agrikultor liu hosi sistema koletivo orientasaun ida organisado ka instituto nasional ida kona ba Rai Nian  nia okos, ho modelo koperativo nasional ho benifisio tomak ba povo encoraja sira halo produsaun aliementasaun ba sira nia moris diak”.

Iha prespektiva ida ne’e nia laran maka funsaun hosi Rai no recursus naturais tenki koloka hanesan meios ida para atinji libertasaun povo hosi dependencia ka possibilmente explorado hosi ema sira nebe ho ekonomia forte. Kondisaun ida nebe hakarak atu atinji mak justica agraria, iha kondisaun ida nebe garante katak sei laiha tan monopoli no dominio ba utilizasaun Rai no recursu naturais. Iha kazu ida ne’e ita bele  urgentemente precisa hakotu desigualdade ba strutura agraria, liu hosi implementasaun verdadeiro hosi programa agraria. Signifika, programa reforma agraria nebe bele muda strutura agraria nebe mak iha, iha nebe fo’o atensaun maka’as no involve hotu interese agrikultor kiak sira, no mos trabalhador/servisu nain agrikultor(buruh tani) hodi bele hetan solusaun ba konflitu agraria nian sira mosu ona no bele antisipa konflitu sira nebe sei mosu tuir mai iha futuru.

Tamba iha momento ida ne’e ita nia nasaun tama iha processo desenvolvimento nia laran hahu hosi nasional to’o iha Suco no Aldeia, processo ida ne’e tenki lao no tau iha processo demokratiku kona ba Rai ho lao ba transformasaun sociadade iha Suco engeralmente. Signifika katak politika kona ba Rai tenki tau atensaun maka’as liu ba “penataan” strutura properiadade no sistema controla ida diak kona ba Rai hosi estado.

Baseia ba presupostu sai nain ba Rai tradisionalmente sai hanesan causa ida ba instabilidade politika, nebe bele hamoris injustica social, ke iha ikus mai bele sai hanesan impedemento ba desenvolvimento ekonomiku. Tan ne’e mak desenvolvimento ekonomiku tenki hahu hosi reforma sosial, tamba sei la akontece acelerasaun desenvolvimento ekonomia se la lao ho transformasaun strutura sosial. Hafoun fila-fali estrurtura sosiadade nian liu hosi dalan nebe demokratiku ho ideas dominante ba distribuisaun Rai ba agrikultor sira nebe laiha Natar no Toos ho objectivo katak sira atu servisu koletivamente iha organisasun koperativa ho monitorisaun hosi funsionario governu nian hosi ministeiro nebe relasiona atu nune agrikultor sira bele acesso ba instrumento produsaun. Nune mos ho modelo organisasun koperativa nebe bele hetan mos kredito nebe maka fasilita hosi governu hodi desenvolvi sira nia ekonomia liu hosi koperativa.

Ho politika ida ne’e, hein katak iha esperanca bo’ot ba agrikultor sira bele halao sira nia aktividade produsaun nebe hasai sira nia rendemento no bem estar  ba sira nia a’an rasik.  Tamba reforma agraria parte ida importante ho objectivo hodi halakon kiak iha Suco no Aldeia. Reforma agraria laos deit atu hamenus kiak, hanesan discursu nebe dominante sira nebe kona ba reforma agraria. Desigualidade estrutura agraria nian laos deit halo ema kiak no moris sem Rai maibe fo’o impact mos iha relasaun politika no social. Iha aspect barak ke poder politiku iha Sucos fortemente hetan influencia domina Rai. Ema lubun oan sira nebe sai nain no domina Rai nebe luan ne’e influencia maka’as, laos deit iha vida ekonomia maibe iha vida politika hotu.  Maioria hosi agrikultor barak nebe mak laiha Rai ne’e iha posisaun ida nebe dependencia ekonomia no fraku e politikamente laiha influencia.

Oinsa atu acerta didiak hanoin ida ne’e hodi sosializa Lei Reforma Agraria ho nia implementasaun ba povu hosi governu, iha nebe governu em-prinsipio iha responsabilidade bo’ot teb-tebes atu halo buat hotu-hotu ba bem estar povo nian, laos atu penyor fali bem-estar povo nian ba interese a’at ema riku sira nian ka investor ho modal bo’ot sira.

Hanoin principal ida hosi artigo ida ne’e katak ita nian rai sei hasoru problema estrutural, problema kritiku nebe mak oras ne’e dadaun ita hasoru, hanesan kiak, desemprego, no deskontente. Para atu bele fo’o konstribuisaun hanoin ba buka solusaun estrutural sira ne’e, precisa politika ida nebe direitamente kona kedas ba fukun hosi problema sira ne’e hotu.  Fukun hosi problema sira nebe ita hasoru mak ki’ik oan ka laiha asset ka acessu komunidade ba fontes ekonomia especialmente kona ba Rai, ho limitasaun acessu ba fontes social no politika. Reforma Agraria hanesan politika ida fundamento tebes atu direitamente bele loke acessu fontes sira ne’e hotu.

Iha ikus liu hosi hakerek nain hakarak hato’o deit katak; ho esperansa bo’ot liu hosi  artigo ida  ne’e bele loke no aumenta tan ita hotu nia kompreensaun no fiar iha efectividade reforma agraria bele atinji justice social ida ba povo Timor-Leste tomak. (**)

Monday, December 31, 2012

Diskusaun badak ho Amo Jovitu R J Araujo kona ba Marxismo ho Christiaun.

Jovito R J Araujo:
Aquita, compara fali ida ne'e entaun la hetan ida... Basa kristianismu ne'e tinan rihun rua tiha ona buras ba nafatin maske sofre perseguisaun oioin iha historia nia laran. Keta haluha katak Marx ne'e catolico practicante ida. Marxismo laiha futuro ona tan base bobo'ot sira Marxismu nia naksobu hotu ona. Russia ho Cuba mos oras ne'e la fundamentalista tan ona hanesan uluk, basa oras ne'e Marxismu hola ilas seluk. Ne'e duni atu compara fali Jesus Cristo ho Karl Marx ne'e la hetan. No ema sarani ida halo ida ne'e nia hakraik nia an de'it. A luta continua!
Maun Jovito R J Araujo hau hanoin sira nain rua nia hanoin lao hamutuk mak foin bele completo. Tamba ida mai hanorin AMI AMAN IHA LALEHAN HARAIK TULUN BA EMA ATU TUIR ITA NIA HAKARAK IHA R A I NUDAR IHA LALEHAN. Ida fali mai hanorin sistema politiku ideologiku ida nebe tuir fase por fase. No oinsa atu luta moris iha RAI ne nia leten.

Alin hau lakoi lakoi rona tan maun Jovito R J Araujo hateten tan MARXISMO laiha futuro ona tamba hau hateten katak maun estuda filosofia Karl Marx nian. Tamba MARXISMO ne sai ona hanesan ciencia ida. Hakarak ka lakoi ohin ema barak mos estuda no le ida ne. Ba hau maun Jovito R J Araujo nia alin comunga doutrina rua ne hotu. Orasaun nebe hau hatene mak AMI AMAN deit. CIENCIA nebe estuda no nunka baruk le mak MARXISMO. Maibe too agora sei luta nafatin ba dalan transisaun ida nebe hodi harii Sistema Politiku Ideologiku Socialismo, neduni seidauk sai Socialista ida.
Maun Jovito R J Araujo iha mundo ne nudar ema sarani nebe fiar iha Doutrina Cristo nian iha dalan rua deit; wainhira o mate sei ba lalehan ou Infernu. hanesan mos maun hatene, iha sistema ekonomia mos iha rua deit; KAPITALISMU HO SOCIALISMU.
Jovito R J Araujo:
Alin, molok atu unjuk gigi demonstra lai Marxismo nia futuro ho convicçao no clareza iha ninia evidencia ho dados concretos ba mak ita koalia. Ninia grafico cronologico no contextual hatudu momos hela katak bloco sira uluk fundamenta an iha ideologia ida ne'e barak liu mak converte hotu ona hodi hola ilas seluk. Se ne'e sai hanesan fundamentalismo ema ida ka grupo ida nian de'it ne'e katak halo aventura ho Marxismo maibe laos implementa tan ona ideologia Marxista. Ha'u hasoru ema nebe moris ho ideologia ida ne'e no radical maibe sira mos confessa katak fundamentalismu la compativel tan ona ho realidade moris mundo moderno nian. Ne'e duni se hakarak atu halo diferença iha sociedade nia laran, diak liu mak hahu halo anatomia sociedade nian atu labele hela de'it iha utopia nia laran maibe moris no konkretiza moris ne'e iha realidade nebe manifesta nia an ho passos gigantes iha alteraçao fisica no mos mental. Maun koalia hanesan ema ignorante ida ba Marx nia doutrina. Alin iha direito atu mantem alin nia mehi no alin nia hanoin ba oin. Laiha ema ida bandu netik, sa tan oras ne'e biban democracia no liberdade nian be ita ida idak bele hola forma de vida ida nebe compativel ho nia moris no tuir ninia hanoin katak ida ne'e bele sustenta nia moris hodi contribui ba Timor atu sai diak liu tan iha loron aban bainrua nian. Timor ita nian de'it no ita mak sei hamutuk atu halo Timor sai diak. Ita mak sei hare malu. Kona ba Lalehan ho Inferno ne'e la precisa mate mak ba, maibe iha moris ne'e kedas ita koko ona no halo tiha ona. Ne'e duni ita mate ne'e ita halo pronto tiha ona Lalehan no Inferno ne'e. Alin se Marxismo ne'e ciencia nebe alin estuda ne'e diak maibe ciencia ne'e labele hela hanesan pensamento critico no cientifico de'it. Nia precisa praxis ka pragmatismu ida aplicavel hodi bele fo vantagem ba moris. Se ciencia ne'e estuda ba atu hatene de'it maibe inaplicavel, ne'e katak ciencia ne'e la soi atu estuda. Nia contra productivo e ne'e contra mos teoria economia Marx (valor-trabalho) nian. Maun conhece mos ema nebe halo Das Kapital sai hanesan sira nia Biblia no sira nia "idolo". Maske nune'e, seidauk muda tok mundo nebe sira moris ba ne'e ida. La hatene keta ho alin nia estuda makaas ne'e bele iha impaktu seluk karik. Ita hein de'it.
Jovito R J Araujo:
Dala barak liu mak ha'u haré maluk sira be figura an hanesan socialista ka capitalista ka marxista ne'e hanesan de'it trend ka moda moris nian atu afirma an iha sociedade nia laran hanesan activistas contra-corrente nian maibe la assume ideologia hirak ne'e ho coerencia atu bele transforma realidade social nebe sira enfrenta. Ne'e ha'u bele dehan hanesan "boomerang" ida ba slogan marxista nebe considera religiao hanesan "opium" ne'e kedas.
Maun Jovito R J Araujo haluha tiha katak seculo 21 ideas marxismo buras ba nafatin. Provas kongkreta mak Hugo Chavez Hatudu ona iha Venezuela no mos latinu amerikanu tomak.
Maun Jovito haluha mos katak China to ohin loron la muda sira nia ideologia nasaun nian nafatin MARXISMO, ho ideologia ida ne China domina ekonomia iha mundo. vietnam ho sira nia conseito merkado ekonomia socialis, cuba komesa tuir ona china nia dalan liu mudanca iha sira politiku kona ba sektor privado, ida ne hatudu katak ciencia ida marximo nia futuro ba oin luan no nakonu ho espirito humanistiku, solidaridade, liu hosi sistema politiku ideologiku socialismu no komunismu.
Iha Europa neba fatin nebe maun Jovitu berdomisili ba ne tama iha krisi globalisasi, France hafoin krisi financial liu tiha, Lideranca Partido Socialista manan hafoin tinan 20 resin luta ba ideas nebe maun Jovitu dihan laiha ona Futuro ne. Portugal, spain, grecia no nasaun eropa sira seluk iha processu atu hili nafatin ho sistema agora ne ou tenki buka alternativo ida? Ida ne hatudu katak politiku nain sira iha mundu ne hanoin ona ba dalan alternativo. Hanesan hau cita ona iha leten katak iha vida ekonomia iha sistema rua deit. KAPITALISMU OU SOCIALISMU.
Maun Jovitu defisil ona ita atu continua halo pembodohan ideologiku iha seculo 21 ne. Iha kampanhe ba eleisaun parlementer foin lalais JOSE RAMOS HO FERNANDO LASAMA iha kampu Demokrasia tenta halo pembodohan massal hodi ataka Partido Socialista de Timor PST tamba PST nia kampanye koalia momos hakarak harii sistema politiku ideologiku socialismo ba too komunismu iha Timor. Maibe sei la muda konciencia 11.379 povo nebe foo fiar hodi vota nafatin ba PST.
MAUN JOVITU Estudante estuda livremente ideas Marxismo, konstelasaun politika mundu no rai laran hatudu iha realidade katak ba iha futuro oin tenki iha alternativo ida. Atu nune labele iha ema nebe kiak kiak ba nafatin ema nebe riku riku ba nafatin.
Maun Jovito R J Araujo desde tempo resistencia to agora too rohan laek sei la muda. Kuda iha fuan laran durante la hakfodak lakon ka manan iha processu demokratiku nebe lao iha ita nia nasaun foun nebe nakonu ho sistema politiku individualistiku nebe lao iha rai laran. Tamba kompreende funsaun partido politiku ho ideologiku ida. Hare partido politiku laos hanesan batu loncatan. Hare partido politiku hanesan vokasaun ida, hanesan Maun Jovitu decide aan tama seminario sai padre ou la sai padre. Komitmento hari no tama PST - Partido Socialista de Timor ho conviksaun ida sai politiku ida diak ou la sai politiku ida diak hodi servisu rai no povo.
Se tama partido politiku ho hanoin ida sai boot ba ukun lalais, PST la existe tamba se laiha transformasaun hosi OJECTIL(Organisasaun Juventude Comunista de Timor-leste) mai too PST. Ida hatudu katak laos atitudi aventureru.
Maibe hakarak hatur partido politiku hanesan mata dalan ba transformasaun, hatur partido politiku hanesan fatin atu hanorin no prepara ema sai futuro lideranca nebe diak ba futuro nasaun nian kuda doutrina moris iha RAI nian. Hatur partido politiku ho prinsipio politiku ideologiku ida nebe la bosok ema. Se fiar, tuir no tama hodi apreende. Tamba Partido Politiku hanesan Edukasaun popular, no Partido Politiku hanesan instrumento politiku ba desenvolvimento.