' Solusaun ida
mak ‘Reforma Agraria’
Iha situasaun aktual iha ita nia rain liu hosi
notisia nebe mak ita le iha jornal hatudu preokupasaun komponentes hotu-hotu
liu-liu representante partidos politikus
sira iha Bankada Parlementar tanto partido oposisaun, partidos do Bloku
Governamental.
Maibe wainhira ita hare fila-fali ba diskusaun
sira nebe mak iha kona ba Lei Rai nian nebe uluk VI Governu AMP apresenta ba
Parlemento Nasional aprova maibe Presidenti Republika la promulga tamba hetan
reasaun maka’as hosi povo kiik sira. Liu-liu iha artigo sira nebe’e hanesan
tuir mai ne’e;
1. para
efeitos do presente diploma, denominam-se direitos anteriores:
a) os
direitos sobre bens imoveis, costumeiros e decorrentes da posse duradoura, que tenham as caracteristicas
essenciais do direito de propriedade,referidos neste diploma como direitos
informais de propriedades.
b) os
direitos sobre bens imoveis concedidos pelas administracao portuguese e
indonesia no territorio de timor-leste, nomeadamente o de propriedade prefeita,
aforamento, hak milik, hak guna bangunan e hak guna usaha.
2 . para
efeitos do presente diploma, sao denominados direitos anteriores primarios os
direitos informais de propriedade, o direito de propriedade prefeita e o hak
milik, e secundarios, o aforamento, o hak guna bangunan e hak guna usaha.
3. os
direitos anteriores secundarios de aforamento, cuja caducidade seja posterior a
28 de novembro 1975, sao considerados validos.
4. os
direitos anteriores secundarios de hak milik e hak milik guna usaha, cuja
caducidades seja posterior a 30 de agustus 1999, sao consideraddos validos.
Diskusaun barak mak ita rona no le iha jornal katak
sei hadia artigo balun iha Lei Rai nian ida uluk nebe Presidenti la promulga
iha Segundo legislature.
Maibe se
artigo 4 nebe iha Lei ne’e sei konsidera hanesan balansu, entre ema nebe’e uluk
halo aforamento ba rai iha Timor-Leste
no sira nebe iha sertifikadu Portugues no sertifikadu Indonesia bele
hetan hikas fali rai nebe’e sira iha. ida ne’e signifika katak; Proklamasaun
28 de Novembro 1975 INVALIDO.
Atu labele
mosu tan kontradisaun bo’ot iha diskusaun kona ba Lei Rai nian mak precisa atu
tetu didiak mak solusaun seluk nebe lori nasaun barak ohin sai hosi problema
kona ba Lei Rain ka Lei Agraria nian.
Ita atu koalia kona ba Lei Agraria nian, ita koko
tama dala uluk kona ba saida mak Lei Agraria. Liafuan Agraria ka custume ema
dihan Agraria, conyesido ho liafuan hosi nasaun sira seluk mos. Iha lian
Holanda, conyesido hateten “akker” signifika katak Rai usa ba
agrikultura. Iha liafuan Grego ka Yunani katak agros signifika mos hanesan Rai usa ba agrikultura. Iha liafuan
Latinn, hateten Ager Rai usa ba
agrikultura, signifika katak; To’os ka Natar. Iha liafuan Ingles, hateten Agrarian ne’e katak Rai ba Agrikultura.
Tuir dicionario lian Indonesia nian agrarian signifika katak; kestaun agrikutura ka Rai nebe mak usa
agrikultura. atau tanah pertanian. Tuir Black
Law Dictionary signifika agrarian maka meus hotu-hotu nebe iha relasaun ho RAI,
ka nain ba RAI tuir divisaun nai ba propridade (agraria is relating
to land, or land tenure to a division of landed property).
Reforma Agraria ho
Demokrasia buat rua nebe importante tebes, ba Rai no Recursu Naturais iha ita
ema nia moris, tan ne’e maka ema halo okupasaun barak hasoru fontes strategiku
rua ne’e. Iha tempo feodalismo, exemplo; recursu naturais agraria primeiro mak
Rai. Ho liafuan seluk katak; Rai mak hanesan fontes ida premeiro ba ekonomia,
iha nebe resultado hosi agrikultura no surplus nebe iha ba hotu ema Rai nian
nain(Tuan Tanah)liurai sira no restu itoan deit
mak husik hela ba asulear agrikultor sira. Liurai ho Baino Oan sira mak
hanesan Rai nain ba Rai bo’ot no Rai luan, sira iha direito absoluta hodi hetan
resultado hosi agrikultura sira hosi
servisu nain asulear sira. Desigualidade estrutura nain ba Rai nebe luan
especialmente iha sociadade agraria nia laran, sempre ho resulta praktika
ekonomia politiku ho relasaun sosial nebe nakonu ho intimidasaun no
explorasaun.
Tamba ne’e mak
nasaun hotu-hotu iha mundo hatudu esforsu maka’as para bele husik hela lalaok
feodalismo nebe nakonu ho injustica no intimidasaun, la fo’o fundamento ida ba
nasaun atu desenvolvi hodi atinji bem-estar ba povo tomak. Hadia fila-fali
estrutura agraria ne’e sai konhecido ho naran Reforma Agraria. Politika ida ne’e mak nasaun hotu-hotu halo;
Eropa, Amerika, Jepang, Korea, Cina, Rusia (iha tempo Uni Soviet), Afrika
Selatan, Kuba e nune mos agora sai agenda ida nebe bo’ot tebes no implementa
hela iha Venezuela ho Bolivia. Reforma Agraria, iha nasaun desenvolvido sira
ne’e hatudu ona provas katak hanesan “prasyarat”
ba sucessu iha industrilizasaun iha nasaun sira ne’e nian. Bele hateten ho
liafuan seluk katak; Reforma Agraria tenki hare hanesan “Deklarasaun Estado” ida nian hodi tama ba “peradaban”
seluk nebe desenvolve liu.
“ Historia nasaun Venezuela iha Amerika
Latina iha tinan 1970 bele acontece fila-fali ba nasaun Timor-Leste. Iha tinan
1970 Venezuela hetan fundus petroleo boot tebes hanesan ita nian nasaun
Timor-Leste agora dadaun. Maibe, setor agricultura ladun fo peroridade, rai
luan sira nebe mamuk ema riku lubung oan ida mak sai nain ho Kompanhia
estrangeiro mak okupa. Nasaun ida ne’e conhecido iha tempo uluk hanesan Negara
Agraris ”.
Hosi politika nebe mak iha
hatudu katak hahu hosi governu ida premeiro to’o agora laiha mudanca ida nebe
signifikante ba problema Rai(pertanahan) hafoin Timor-Leste ukun rasik a’an.
Dala barak ita hare rasik katak politika Lei oan sira nebe mak governante sira
foti hatur do’ok liu hosi solusaun ba problema Rai iha ita nian Rain. Hosi ne’e
hatudu mai ita katak historia hosi nasaun Venezuela sei acontece fali iha Rai
doben Timor-Leste iha nebe Rai no plantasaun café, Natar sira nebe abandona
hela intrega hotu ba ema riku ka kompanhia estranjeiro sira. Exemplo hanesan 4.000 Hektares plantasaun
kafe iha Rai Laku Distrito Ermera, Natar iha Zumalai Distrito Suai 9.000
Hektares no 12.000 Hektares foin lalais iha Lospalos hodi kuda Batar monu ba
kompanhia ida hosi rai liur.
Kona ba problema
Lei ba Rai nian, iha dada lia ho Ministro Justica DR. Deonisio Babo liu hosi
chating facebook hateten katak; ita agora estuda no hadia hela esboco Lei nebe uluk Eis-Presiden RDTL Jose
Manuel Ramos Horta veto ne’e, atu nune bele haruka fali ba Conselho Ministro
hodi deskuti. Tuir Ministro Justice katak; iha Lei ne’e mos ita usa sistema
foun ida nebe bolu “Uso Capião”. Sai perguntas ba hakerek nain mak sistema
foun “Uso Capião” nebe hetan ona
veto hosi eis-presidente ida uluk, maibe Ministro Justica V Governu tenta
nafatin atu haruka fila-fali ba ou hanesan Ministro Justice precisa halo foun,
hare no estuda klean liu tan kona ba Nain ba Rai nian nebe nain hosi beiala
sira ka “Tanah Adat” no ida fali Rai Nain iha tempo Kolonialista Portugis no
Indonesia nian? Perguntas ida seluk mak sistema foun “Uso Capião” ne’e favorese liu ba se?Ka tenki iha, no ho hanoin ida
oinsa halo Reforma Agraria? Tamba laiha diferencia entre sistema foun kona ba
Rai “Uso Capião” ho sistema tuan
artigo kolonialista Portugis nian nebe bolu “Boléting Ofícial”.
Atu
bele iha no hamosu justice social ba ema hotu-hotu maka uluk na’nain ita tenki
intrepreta didiak Ukun Rasik A’an
ida ne’e. Ukun rasik a’an ne’e processo libertasaun ida. Wainhira ita kuda
didiak espiritu Ukun Rasik A’an, iha
ne’e mak foin ita hateten katak liberdade hosi dominasaun estrangeiro. Tamba, Ukun Rasik A’an ne’e hanesan ponte osan
mean ida deit hodi lao ba dalan liberdade oin-oin no liberdade sira seluk.
Hanesan mos ita nia lideranca bo’ot Kay Rala Xanana Gusmao hateten katak; UKUN RASIK A’AN ne’e; “Hanesan
surat tahan mutin ida, iha surat tahan mutin nia leten atu ita hakerek ita nia oan bei oan sira nia
future”
Tamba
ne’e mak ita precisa halo buat ida ho visaun ba oin hanesan nasaun nebe Ukun Rasik A’an Duni, ne’e katak ita
tenki e bele duni lori transformasaun no liberta ita nian rasik hosi beik ten
no kiak, hosi ilusaun no injustice, hosi dependencia, hosi hegemonio hanoin no
maestria hosi questaun fundamentais lalaok pasado nian. Prosesso libertasaun
ida ne’e mos hanesan mos estimulasaun inovadores nasaun nian para bele realiza
justice social.
Tan ne’e duni “Timor-Leste Ejiji Lei Foun
kona ba Rai Nian”. Reforma agraria tenki sai hanesan agenda ida ba mudanca no mos hanesan
base ba construsaun estado nian, tamba exigencia ba reforma agraria no nia
aspirasaun ne’e sei moris iha populasaun nia fuan, tamba nia hanesan lalenok
sentimento koletivo ida mai hosi aspirasaun popular laos mai hosi resumo
historia konsepsaun, maibe hosi sofremento nebe naruk no rohan laek. No reforma
agraria tenki sai hanesan pre-requisitos importante para bele hasai soberania
produtivo ba bem-estar agricultores sira nian.
Ho politika ida ne’e acesso povo agrikultor nebe oras ne’e sei limitado
hela ba rai luan agrikultura nian ho esperanca bele aumenta produsaun ba
aihan atu nune bele do’ok a’an hosi
ameasa krisi ba ai han iha future oin mai. Neduni, ho hanoin nebe iha ita tenki
considera agenda reforma agraria moris hosi hanoin justica social ida nebe
urgent tebes, iha nebe nasaun hasoru problema structural nebe kronis hanesan
desemprego, kiak, sai nain ba rai la hanesan, konflitu no hadau malu rai,
limitasaun ba povo atu hetan acesso ba rai no rekursu produktivo sira seluk no
mos degradasaun ambiental.
Portanto aksaun para bele realize reforma agraria ne’e hanesan hanoin
ida oinsa re-organisa fila-fali estrutura desigualdade no dominasaun usa rai
iha sentido ida nebe mais justa, hamenus kiak, kria kampu de trabalho, hadia
acessu povo nian ba recursus economia liu-liu rai, hamenus conflito nebe kona ba hadau malu rai, hadia
no asegura qualidade ambiental, hadia seguranca aliementar komunidade nian iha
area produtividade ema ida-idak nian ho sentido ida indenpendencia ekonomia.
Neste momento problema
bo’ot ida nebe ema kiak iha cidade hasoru mak problema Rai fatin nebe sira hela
ba ka sira okupa, mayoria hosi ema kiak sira ne’e okupa rai ka hela fatin sira
nebe iha cidade Dili laiha direito ba Rai ka hela fatin sira ne’e tuir lei
kolonialista Portugis nian “Boleting
Oficial” nebe mak Premeiro Governu rekonhece fila-fali mak iha liu direito
ba Rai. Politika ida ne’e halo povo ki’ik no kiak kbi’it laek hasoru “gusuran” ka “desokupasaun” iha fatin nebe sira hela ba ka sira okupa tamba sira
laiha direito juridiku no mos ekonomikamente laiha forsa hodi hasoru ema nebe
besik liu ho autoridade nebe kompetente ka lideranca politik nebe mak bele
hamahon sira. Hanesan ita hotu hare iha vida moris ida lao dadaun, se mak
domina Rai no edifisio sira nebe kolonialista Portugis ho Indonesia husik hela?
Realmente
populasaun origen kapital Dili ne’e mak ema sira nebe iha tempo uluk antes
kolonialista Portuguese to’o tempo kolonialista Portuguese iha Suco Karketo no
Mota Ain. Tamba la iha forsa ekonomia hodi selu imposto Rai nian ba
kolonialista Portugues, oportunidade ne’e ema Timor-Oan sira nebe besik liu ho
kolonialista hetan direito ba usa rai nebe luan iha natar no to’os bo’ot tuir
kbi’it nebe sira iha hodi selu imposto hanesan “Hak Pakai”. Oportunidade ida
ne’e mos continua nafatin iha tempo okupasaun militer Indonesia, hosi “Hak
Pakai” iha tempo kolonialista Portuguese
sai fali “Hak Milik” ho atitude nebe hanesan tamba ema sira ne’e besik
liu ba Komandante Militer Indonesia sira hetan legalidade Certifikado tuir Lei
Okupasaun Militer Indonesia durante 24 anos.
Ideas sira nebe mai
hosi fundador revolusaun 1975 ne’e nakonu espirito Ukun rasik a’an, tan ne’e mak proklamasaun 28 de Novembro 1975 mosu
ho hanoin ida katak iha konstituisaun nebe iha tenki favorece ba interese povo
nia moris. Maske proklamasaun ida ne’e unilateral deit maibe liu hosi luta ida
nebe naruk ho mudanca politika nebe mak akontece iha organisasaun resistencia
nia laran obriga ita tenki tuir processo nebe lao hodi hetan solusaun ba
problema Timor-Leste iha mundo Internasional.
Ukun rasik a’an,
nasaun Republik Demokratiku Timor-Leste hamrik ona neduni saida deit mak
kolonialista Portuguese ka Indonesia husik hela Rai ka Edifisio fila hotu ba estado RDTL, ida ne’e hakerek iha lei
UNTAET nian. Maibe hafoin eleisaun geral assembeleia konstituente 2002 hotu
Timor-Leste hahu halo Lei Inan no forma
governu premeiro nebe lidera hosi Partido mais votado, Partido FRETILIN.
Hafoin Lei Inan prontu transformasaun automatikamente ba Parlemento Nasional.
Iha 2003 komesa diskuti kona ba Lei Rai nian, iha nebe premeiro Governu
reconhece fila-fali artigo ida hosi lei kolonilista nian kona ba “Boleting Oficial”
Saida mak acontece
wainhira artigo ida hosi Lei kolonialista Portuguese nian premeiro Governu
reconhece fila-fali iha tinan lima oin mai 2002 ba 2007? Mosu desocupasaun iha
fatin hotu nebe povo ki’ik no kbi’it laek sira okupa no hela ba. Tan deit povo
sira ne’e laiha fatin seluk atu ba hela tamba hakarak no senti Ukun Rasik A’an. Mai iha kapital Dili
hodi okupa Rai no hela iha ema nia uma tamba questaun rua; ida lakon uma iha
1999 tamba milisi sunu no ida seluk tamba kondisaun ekonomia nebe lao maka’as
iha kapital Dili iha tempo transisaun nebe lao iha UNTAET nia okos to’o ohin
loron. Hanesan ita hotu assiste desokupasaun nebe akontece iha Bairo Central, Farol, Bidau Licedere,
Kolmera, Kaikoli no mos kazu sira nebe akontece entre familia iha kampu Alor no
Bairopite tan deit hadau malu ba Rai pedasuk ida ba halo uma, hosi
akontecimento sira ne’e loke ema nian hanoin katak Rai ohin loron folin ba ema
riku sira atu aluga no sosa. Hosi noticia nebe publika iha televisaun mosu kazu
ida iha Atabae familia oho malu informasaun ikus katak hadau malu tamba statutu
Rai nian.
Iha possibilidade
katak despejo sira ne’e sei continua akontece nafatin wainhira ita lider politiku sira haluha ka ignora tiha exigencia
reforma agraria hanesan agenda ida ba oin nebe fundamento teb-tebes ba
desenvolvimento nasaun ida sai stabel. No povo ki’ik no kiak sira hein nafatin
politiku sira nia promete hodi hatur lei nebe fo’o vantagen ba sira nian moris
atu tur ka hela hakmatek iha uma ida ho digno. Atu nune sira labele hasai hosi
fatin ida duni fali ba fatin seluk tan deit la iha documento “Boleting Oficial” tuir lei
kolonialista Portuguese no Indonesia sira nian.
Conflitos oin-oin
mosu kona ba problema Rai nian, ne’e hatudu katak precisa loke discursu foun
hodi hatur politika ida nebe nasaun barak halo ona no iha asia inclui mos
Indonesia katak reforma agraria mak uniku solusaun ida diak tamba exigencia ba
politika reforma agraria nunka para iha fatin, lao nafatin iha nasaun
hotu-hotu. Atu nune bele garante direito povo ki’ik no kiak nian, liu-liu
agrikutor sira atu hetan Rai hanesan instrumento produsaun ida vital liu iha
sistema produsaun nia laran iha kampu agrikola.
Governu premeiro no
governu AMP mosu sai hanesan esperanca bo’ot tamba povo fo’o fiar ho mehi bo’ot
nebe iha atu moris hakmatek hanesan mehi nebe uluk matebian luta nain sira
hosik hela. Maibe mehi ida ne’e soe hotu ba tasi laran, poltika nebe iha laos
buka atu halo ema moris ka hela hakmatek, politika nebe iha so buka atu salva
guarda ba malu entre ema sira “Tuan Tanah
no sira nebe usa Boleting Oficial”. Ida ne’e mak karakter lideranca nebe
iha la’o do’ok hotu hosi matebian luta nain sira sira nia mehi nebe hosik hela
ba povo ki’ik no kiak sira nebe durante tempo funu itoan ka barak fo’o hotu
sira constribuisaun ba ukun rasik a’an ida ne’e.
Sai pergunta bo’ot
ida ba ita hotu hanesan klamar ida nebe sempre mosu iha ita nia imaginasaun.
Tamba sa mak ita tauk atu halo buat nebe halo ema tur ka hela hakmatek? Sera
que mehi sira nebe matebian luta nain sira iha no hahalok nebe Heroi bo’ot
matebian Nicolau dos Reis Lobato halo iha momentu neba hodi intrega hotu
plantasaun kafe iha Bazartete-Liquica ba estado RDTL sai hanesan ameasa bo’ot
ida ba ita? Se hahalok ida ne’e mak halo
ita gerasaun nebe sei moris tauk atu halo tuir, no nafatin defende artigo lei
kolonialista Portuguese “Boleting Oficial” no Indonesia nian, ne’e hatudu katak
ita trai mehi bo’ot nebe matebian luta nain sira husik hela ba ita.
Direito
sai nain ba Rai no edifisio sira nebe iha hafoin kolonialista Portuguese no
Indonesia, hanesan ita hotu hatene katak ema lubung oan ida mak iha no sai
hanesan aset ida ba sira hodi hetan osan bo’ot hosi Rai nebe tuir lolos iha
ukun rasik a’an ida ne’e estado mak nain buat sira ne’e hotu. Maibe ida ne’e
mak sira bolu ita nia Lei, Lei nebe representante partido mais votado ka
governu koligasaun sira rasik mak halo hodi salva guarda.
Atitude politika
nebe iha hatudu momos katak hamosu desokupasaun iha fatin hotu-hotu no
privatisaun ba rai no edifisio sira nebe iha. Laiha hanoin diak ida atu hatur
politika ida diak liu hosi hahalok nebe hatudu ona iha projeito lei nebe
Ministra da Justica halo iha governasaun AMP ho nia resultado ikus Presidente
da Republika tenki veto no haruka fila-fali tamba mosu reasaun barak hosi mayoria
povo la concorda.
Iha ne’e mak hatudu
ita nia erro bo’ot no tauk ba aktus pasado nebe ita nia matebian luta nain sira
mehi hela ba rai doben ida ne’e, proklama tiha nasaun indenpendente ida maibe
ita haluha tiha fase ba luta ida tuir mai, mak luta ekonomiku no luta kultural.
Atu hetan ekonomia ida sustantabel mak definisaun kona ba lei rai ne’e
importante tan ne’e precisa reforma sosial ida hodi hatur politka kona ba rai
nian nebe favorece ba ema hotu-hotu laos ba ema lubung oan ida deit. Tamba ukun
rasik a’an ne’e laos oferece deit hosi imperalista sira.
Periode rua mak ita
liu ona hosi eleisaun nebe demokratiku tebes, maibe laiha mudanca signifikante
ida kona ba lei Rai nian nebe halo ema la tur ka hela hakmatek iha
desenvolvimento nebe lao iha nasaun ida ne’e.
“ Ita triste
teb-tebes wainhira hare 75% hosi Rai estado nian nebe iha, la sai hanesan aset
moris ida ba ita nia povo, maibe sai fali dead capital. Liu hosi reforma
agraria no sertifikasaun Rai estado nian ba povo hodi tur ka hela hakmatek no
fahe rai hanesan ba agrikultor liu hosi sistema koletivo orientasaun ida
organisado ka instituto nasional ida kona ba Rai Nian nia okos, ho modelo koperativo nasional ho
benifisio tomak ba povo encoraja sira halo produsaun aliementasaun ba sira nia
moris diak”.
Iha prespektiva ida
ne’e nia laran maka funsaun hosi Rai no recursus naturais tenki koloka hanesan
meios ida para atinji libertasaun povo hosi dependencia ka possibilmente
explorado hosi ema sira nebe ho ekonomia forte. Kondisaun ida nebe hakarak atu
atinji mak justica agraria, iha kondisaun ida nebe garante katak sei laiha tan
monopoli no dominio ba utilizasaun Rai no recursu naturais. Iha kazu ida ne’e
ita bele urgentemente precisa hakotu
desigualdade ba strutura agraria, liu hosi implementasaun verdadeiro hosi
programa agraria. Signifika, programa reforma agraria nebe bele muda strutura
agraria nebe mak iha, iha nebe fo’o atensaun maka’as no involve hotu interese
agrikultor kiak sira, no mos trabalhador/servisu nain agrikultor(buruh tani) hodi
bele hetan solusaun ba konflitu agraria nian sira mosu ona no bele antisipa
konflitu sira nebe sei mosu tuir mai iha futuru.
Tamba iha momento
ida ne’e ita nia nasaun tama iha processo desenvolvimento nia laran hahu hosi
nasional to’o iha Suco no Aldeia, processo ida ne’e tenki lao no tau iha
processo demokratiku kona ba Rai ho lao ba transformasaun sociadade iha Suco
engeralmente. Signifika katak politika kona ba Rai tenki tau atensaun maka’as
liu ba “penataan” strutura properiadade no sistema controla ida diak kona ba
Rai hosi estado.
Baseia ba
presupostu sai nain ba Rai tradisionalmente sai hanesan causa ida ba
instabilidade politika, nebe bele hamoris injustica social, ke iha ikus mai
bele sai hanesan impedemento ba desenvolvimento ekonomiku. Tan ne’e mak
desenvolvimento ekonomiku tenki hahu hosi reforma sosial, tamba sei la akontece
acelerasaun desenvolvimento ekonomia se la lao ho transformasaun strutura
sosial. Hafoun fila-fali estrurtura sosiadade nian liu hosi dalan nebe
demokratiku ho ideas dominante ba distribuisaun Rai ba agrikultor sira nebe
laiha Natar no Toos ho objectivo katak sira atu servisu koletivamente iha
organisasun koperativa ho monitorisaun hosi funsionario governu nian hosi
ministeiro nebe relasiona atu nune agrikultor sira bele acesso ba instrumento
produsaun. Nune mos ho modelo organisasun koperativa nebe bele hetan mos
kredito nebe maka fasilita hosi governu hodi desenvolvi sira nia ekonomia liu
hosi koperativa.
Ho politika ida
ne’e, hein katak iha esperanca bo’ot ba agrikultor sira bele halao sira nia
aktividade produsaun nebe hasai sira nia rendemento no bem estar ba sira nia a’an rasik. Tamba reforma agraria parte ida importante ho
objectivo hodi halakon kiak iha Suco no Aldeia. Reforma agraria laos deit atu
hamenus kiak, hanesan discursu nebe dominante sira nebe kona ba reforma agraria. Desigualidade estrutura agraria nian laos
deit halo ema kiak no moris sem Rai maibe fo’o impact mos iha relasaun politika
no social. Iha aspect barak ke poder politiku iha Sucos fortemente hetan
influencia domina Rai. Ema lubun oan sira nebe sai nain no domina Rai nebe luan
ne’e influencia maka’as, laos deit iha vida ekonomia maibe iha vida politika
hotu. Maioria hosi agrikultor barak nebe
mak laiha Rai ne’e iha posisaun ida nebe dependencia ekonomia no fraku e
politikamente laiha influencia.
Oinsa atu acerta
didiak hanoin ida ne’e hodi sosializa Lei Reforma Agraria ho nia implementasaun
ba povu hosi governu, iha nebe governu em-prinsipio iha responsabilidade bo’ot
teb-tebes atu halo buat hotu-hotu ba bem estar povo nian, laos atu penyor fali
bem-estar povo nian ba interese a’at ema riku sira nian ka investor ho modal
bo’ot sira.
Hanoin principal ida hosi artigo ida ne’e katak ita
nian rai sei hasoru problema estrutural, problema kritiku nebe mak oras ne’e
dadaun ita hasoru, hanesan kiak, desemprego, no deskontente. Para atu bele fo’o
konstribuisaun hanoin ba buka solusaun estrutural sira ne’e, precisa politika
ida nebe direitamente kona kedas ba fukun hosi problema sira ne’e hotu. Fukun hosi problema sira nebe ita hasoru mak
ki’ik oan ka laiha asset ka acessu komunidade ba fontes ekonomia especialmente
kona ba Rai, ho limitasaun acessu ba fontes social no politika. Reforma Agraria
hanesan politika ida fundamento tebes atu direitamente bele loke acessu fontes
sira ne’e hotu.
Iha ikus liu hosi hakerek nain hakarak hato’o deit
katak; ho esperansa bo’ot liu hosi
artigo ida ne’e bele loke no
aumenta tan ita hotu nia kompreensaun no fiar iha efectividade reforma agraria
bele atinji justice social ida ba povo Timor-Leste tomak. (**)