Aquita, compara fali ida ne'e entaun la hetan ida... Basa kristianismu ne'e tinan rihun rua tiha ona buras ba nafatin maske sofre perseguisaun oioin iha historia nia laran. Keta haluha katak Marx ne'e catolico practicante ida. Marxismo laiha futuro ona tan base bobo'ot sira Marxismu nia naksobu hotu ona. Russia ho Cuba mos oras ne'e la fundamentalista tan ona hanesan uluk, basa oras ne'e Marxismu hola ilas seluk. Ne'e duni atu compara fali Jesus Cristo ho Karl Marx ne'e la hetan. No ema sarani ida halo ida ne'e nia hakraik nia an de'it. A luta continua!
Maun Jovito R J Araujo hau hanoin sira nain rua nia hanoin lao hamutuk mak foin bele completo. Tamba ida mai hanorin AMI AMAN IHA LALEHAN HARAIK TULUN BA EMA ATU TUIR ITA NIA HAKARAK IHA R A I NUDAR IHA LALEHAN. Ida fali mai hanorin sistema politiku ideologiku ida nebe tuir fase por fase. No oinsa atu luta moris iha RAI ne nia leten.
Alin hau lakoi lakoi rona tan maun Jovito R J Araujo hateten tan MARXISMO laiha futuro ona tamba hau hateten katak maun estuda filosofia Karl Marx nian. Tamba MARXISMO ne sai ona hanesan ciencia ida. Hakarak ka lakoi ohin ema barak mos estuda no le ida ne. Ba hau maun Jovito R J Araujo nia alin comunga doutrina rua ne hotu. Orasaun nebe hau hatene mak AMI AMAN deit. CIENCIA nebe estuda no nunka baruk le mak MARXISMO. Maibe too agora sei luta nafatin ba dalan transisaun ida nebe hodi harii Sistema Politiku Ideologiku Socialismo, neduni seidauk sai Socialista ida.
Maun Jovito R J Araujo iha mundo ne nudar ema sarani nebe fiar iha Doutrina Cristo nian iha dalan rua deit; wainhira o mate sei ba lalehan ou Infernu. hanesan mos maun hatene, iha sistema ekonomia mos iha rua deit; KAPITALISMU HO SOCIALISMU.
Jovito R J Araujo:
Alin, molok atu unjuk gigi demonstra lai Marxismo nia futuro ho convicçao no clareza iha ninia evidencia ho dados concretos ba mak ita koalia. Ninia grafico cronologico no contextual hatudu momos hela katak bloco sira uluk fundamenta an iha ideologia ida ne'e barak liu mak converte hotu ona hodi hola ilas seluk. Se ne'e sai hanesan fundamentalismo ema ida ka grupo ida nian de'it ne'e katak halo aventura ho Marxismo maibe laos implementa tan ona ideologia Marxista. Ha'u hasoru ema nebe moris ho ideologia ida ne'e no radical maibe sira mos confessa katak fundamentalismu la compativel tan ona ho realidade moris mundo moderno nian. Ne'e duni se hakarak atu halo diferença iha sociedade nia laran, diak liu mak hahu halo anatomia sociedade nian atu labele hela de'it iha utopia nia laran maibe moris no konkretiza moris ne'e iha realidade nebe manifesta nia an ho passos gigantes iha alteraçao fisica no mos mental. Maun koalia hanesan ema ignorante ida ba Marx nia doutrina. Alin iha direito atu mantem alin nia mehi no alin nia hanoin ba oin. Laiha ema ida bandu netik, sa tan oras ne'e biban democracia no liberdade nian be ita ida idak bele hola forma de vida ida nebe compativel ho nia moris no tuir ninia hanoin katak ida ne'e bele sustenta nia moris hodi contribui ba Timor atu sai diak liu tan iha loron aban bainrua nian. Timor ita nian de'it no ita mak sei hamutuk atu halo Timor sai diak. Ita mak sei hare malu. Kona ba Lalehan ho Inferno ne'e la precisa mate mak ba, maibe iha moris ne'e kedas ita koko ona no halo tiha ona. Ne'e duni ita mate ne'e ita halo pronto tiha ona Lalehan no Inferno ne'e. Alin se Marxismo ne'e ciencia nebe alin estuda ne'e diak maibe ciencia ne'e labele hela hanesan pensamento critico no cientifico de'it. Nia precisa praxis ka pragmatismu ida aplicavel hodi bele fo vantagem ba moris. Se ciencia ne'e estuda ba atu hatene de'it maibe inaplicavel, ne'e katak ciencia ne'e la soi atu estuda. Nia contra productivo e ne'e contra mos teoria economia Marx (valor-trabalho) nian. Maun conhece mos ema nebe halo Das Kapital sai hanesan sira nia Biblia no sira nia "idolo". Maske nune'e, seidauk muda tok mundo nebe sira moris ba ne'e ida. La hatene keta ho alin nia estuda makaas ne'e bele iha impaktu seluk karik. Ita hein de'it.
Jovito R J Araujo:
Dala barak liu mak ha'u haré maluk sira be figura an hanesan socialista ka capitalista ka marxista ne'e hanesan de'it trend ka moda moris nian atu afirma an iha sociedade nia laran hanesan activistas contra-corrente nian maibe la assume ideologia hirak ne'e ho coerencia atu bele transforma realidade social nebe sira enfrenta. Ne'e ha'u bele dehan hanesan "boomerang" ida ba slogan marxista nebe considera religiao hanesan "opium" ne'e kedas.
Maun Jovito R J Araujo haluha tiha katak seculo 21 ideas marxismo buras ba nafatin. Provas kongkreta mak Hugo Chavez Hatudu ona iha Venezuela no mos latinu amerikanu tomak.
Maun Jovito haluha mos katak China to ohin loron la muda sira nia ideologia nasaun nian nafatin MARXISMO, ho ideologia ida ne China domina ekonomia iha mundo. vietnam ho sira nia conseito merkado ekonomia socialis, cuba komesa tuir ona china nia dalan liu mudanca iha sira politiku kona ba sektor privado, ida ne hatudu katak ciencia ida marximo nia futuro ba oin luan no nakonu ho espirito humanistiku, solidaridade, liu hosi sistema politiku ideologiku socialismu no komunismu.
Iha Europa neba fatin nebe maun Jovitu berdomisili ba ne tama iha krisi globalisasi, France hafoin krisi financial liu tiha, Lideranca Partido Socialista manan hafoin tinan 20 resin luta ba ideas nebe maun Jovitu dihan laiha ona Futuro ne. Portugal, spain, grecia no nasaun eropa sira seluk iha processu atu hili nafatin ho sistema agora ne ou tenki buka alternativo ida? Ida ne hatudu katak politiku nain sira iha mundu ne hanoin ona ba dalan alternativo. Hanesan hau cita ona iha leten katak iha vida ekonomia iha sistema rua deit. KAPITALISMU OU SOCIALISMU.
Maun Jovitu defisil ona ita atu continua halo pembodohan ideologiku iha seculo 21 ne. Iha kampanhe ba eleisaun parlementer foin lalais JOSE RAMOS HO FERNANDO LASAMA iha kampu Demokrasia tenta halo pembodohan massal hodi ataka Partido Socialista de Timor PST tamba PST nia kampanye koalia momos hakarak harii sistema politiku ideologiku socialismo ba too komunismu iha Timor. Maibe sei la muda konciencia 11.379 povo nebe foo fiar hodi vota nafatin ba PST.
MAUN JOVITU Estudante estuda livremente ideas Marxismo, konstelasaun politika mundu no rai laran hatudu iha realidade katak ba iha futuro oin tenki iha alternativo ida. Atu nune labele iha ema nebe kiak kiak ba nafatin ema nebe riku riku ba nafatin.
Maun Jovito R J Araujo desde tempo resistencia to agora too rohan laek sei la muda. Kuda iha fuan laran durante la hakfodak lakon ka manan iha processu demokratiku nebe lao iha ita nia nasaun foun nebe nakonu ho sistema politiku individualistiku nebe lao iha rai laran. Tamba kompreende funsaun partido politiku ho ideologiku ida. Hare partido politiku laos hanesan batu loncatan. Hare partido politiku hanesan vokasaun ida, hanesan Maun Jovitu decide aan tama seminario sai padre ou la sai padre. Komitmento hari no tama PST - Partido Socialista de Timor ho conviksaun ida sai politiku ida diak ou la sai politiku ida diak hodi servisu rai no povo.
Se tama partido politiku ho hanoin ida sai boot ba ukun lalais, PST la existe tamba se laiha transformasaun hosi OJECTIL(Organisasaun Juventude Comunista de Timor-leste) mai too PST. Ida hatudu katak laos atitudi aventureru.
Maibe hakarak hatur partido politiku hanesan mata dalan ba transformasaun, hatur partido politiku hanesan fatin atu hanorin no prepara ema sai futuro lideranca nebe diak ba futuro nasaun nian kuda doutrina moris iha RAI nian. Hatur partido politiku ho prinsipio politiku ideologiku ida nebe la bosok ema. Se fiar, tuir no tama hodi apreende. Tamba Partido Politiku hanesan Edukasaun popular, no Partido Politiku hanesan instrumento politiku ba desenvolvimento.