Total Pageviews
Translate
Monday, December 31, 2012
SE MAK DIHAN KOMUNISTA KA MARXISTA IDA ANTI-RELIGIAUN KA LA FIAR MAROMAK?
By Tama Laka Aquita
Realidade hatudu katak ema barak nebe comunga doutrina komunista mos iha religiaun ida nee mak resposta ba perguntas nebe iha. Maibe Marxismo mak filosofia materialis nebe koalia liu ba buat hotu no lalaok moris nian iha mundo hanesan hateten nanis ona katak: laiha tan mundo seluk hanesan ho mundo ida nee, laiha lalehan, la iha Infernu, la iha Maromak laiha Diabu. Tamba Maromak mak ita nia hahalok no mos diabu mak ita nia hahalok, ida nee mak filosofia ida nebe ami hakarak hateten lolos no ami la subar.
Ema barak dihan iha ema representa CRISTO iha mundo, hakarak hateten katak laiha ema ida mak representa CRISTO iha mundo. CRISTO nebe los iha mundo mak ema sira nebee luta ba ema kiak no kbiit laek no luta ba oprimido sira. Ida nee mak bolu CRISTO lolos nian. Laos ema tur deit.
Maibe tuir politico ema komunista ka Marxista nian mak luta ba programa politico “Liberdade hosi religiaun no Liberdade atu hili ka tama religiaun ida” no mos “separasaun ukun iha Estado no Religiaun”. Povo tenki iha liberdade rasik atu hili no comunga doutrina religiaun ida nebe deit tuir sira nia hakarak rasik no iha liberdade tomak atu lakoi tama ka hili religiaun ida ka sai ema Ateio ida.
Tuir Lenin hateten iha nia artigo ida nia hakerek kona ba “Socialismo ho Religiaun” iha ano 1905 katak;
“Ita husu para atu bele compreende katak fiar ba religiaun ne’e hanesan buat particular ema ida nian…. Tuir lolos ne’e religiao labele sai hanesan preokupasaun ba estado, sociadade religiosos sira tuir lolos precisa iha relasaun ho autoridade iha govenante nian. Kada ema ida hatene lolos ona nia liberdade absolutamente hodi decide religiaun saida mak nia fiar ka hakarak tama ka lakoi tama religiaun ida , sai ema Ateu. Nune mos hodi tau ka hakerek iha documentos official ruma la meresi ema ida sei labele bandu”
Estado hanesan orgaun nasaun nian tomak labele kahor ho religiaun, religiaun tenki problema particular ema ida-idak nian, tamba fiar ka la fiar nee fila ba ema ida-idak nia aan no nia hahalok. Ida ne mak sai hanesan diario luta nian ba ema Komunista ka Marxista. Tamba atu hetan moris diak iha mundo ema Komunista ka Marxista luta ho program ba moris iha rai nian.
Questaun atu iha rai naben ka mundo ne remata ona nee fila ba ema ida-idak nia fiar, tamba ema Komunista ka Marxista luta ba harii lalehan iha mundo nee: justice social ida nebe los iha mundo nia leten, iha nebee sei laiha opresaun ba ema kiak no kbiit laek sira, sei laiha tan buat ida atu taka fali dalan ba ema kiak ho riku atu moris hanesan. Ba Lalehan iha Mundo rohan laek laos luta nebee mak ema Komunista ka Marxista nian. Luta ida ba Lalehan iha mundo seluk nee ami intrega ba ema ida-idak nian aan rasik. Ema Komunista ka Marxista respeito tebes direito fundamental ema ho religiaun sa deit atu fiar ka la fiar.
Maibe ema Komunista ka Marxista mos tau diferensa entre religiaun ema riku nian no religiaun ema kiak nian. Ba ema Kapitalista ka Ema Riku sira, gosta usa religiaun hodi halakon tiha entre kiak no kbiit ho ema riku sira. Ema Komunista ka Marxista contra ema riku nian hahalok nebee hatudu momos , hodi religiaun ho hanehan ema kiak no kbiit laek sira ida nee mak ita bolu ho lian seluk dihan “MUNAFIK”
Ba ida nee, ba ema Komunista ka Marxista compriende katak tamba sa mak ema kiak no kbiit laek tama ka hili religiaun ida no bele fo forca hodi ema kiak nee bele hasoru terus no susar nebe iha tempo moris nian. Tamba laiha dalan seluk ba ema kiak atu koalia ba se laos dalan ida nee. Ema Komunista ka Marxista luta ba halakon diferensas entre clases no halakon terus no susar sira nee hotu iha mundo liu hosi dalan ida nebee los hodi harii sosiadade ida nebee halo ema hotu moris hanesan. Sei laiha tan riku ho kiak SOCIADADE ida nee mak bolu SOCIADADE SOCIALISTA.
Maluk sira luta ba Clases ne programa politico nebe ema Komunista ka Marxista sira nia fiar. So ho luta ida nee mak bele halo ema moris hanesan iha mundo, bele halibur malu hamutuk, moris iha solidaridade nia laran sei la hare ba ema servisu nain, ema nia kor, mai hosi rai nebe no religiaun saida deit-hamutuk hodi hasoru KAPITALISTA sira nebe lori osan halo ema sai beik no kiak nafatin iha mundo rohan laek. Atu nune bele harii Lalehan iha mundo ida nee hodi lalika hein tan too mundo rohan laek.